Na Sinodi za Bliski istok o ekumenizmu i međureligijskom dijalogu
Vatikan (IKA )
Sudionici sinode predložili promicanje rezolucije UN-a o vjerskoj slobodi koja bi štitila i od kristijanofobije i od islamofobije
Vatikan, (IKA) – Ekumenski i međureligijski dijalog bili su 15. listopada u središtu rada Sinode za Bliski istok u Vatikanu. U nazočnosti pape Benedikta XVI. održana je osma opća kongregacija, na kojoj su govorili bratski izaslanici koji su prenijeli pozdrave Ekumenskoga vijeća Crkava.
Potrebno je zajedno djelovati za dobro kršćana na Bliskome istoku, s vidika opće Crkve utemeljene na Euharistiji, ujediniti Uskrs, te ustanoviti blagdan mučenika s Istoka. Ekumenski dijalog na Sinodi bila je opširna i raščlanjena tema, pogleda upravljena na prestanak izraelsko-palestinskoga sukoba i mir u regiji. Ali, neka se dijalog vodi i u međureligijskome obliku, zatražili su biskupi, podsjećajući da muslimanska zemlja ne znači odmah i teroristička. U tom kontekstu, sudionici sinode predložili su promicanje rezolucije UN-a o vjerskoj slobodi koja bi štitila i od kristijanofobije i od islamofobije, jer ne valja biti plašljiv u zaštiti prava na ispovijedanje vlastite vjere, jednako tako kao što ne valja rabiti religiju za opravdavanje ratova iz političkoga ili gospodarskoga interesa.
O iskustvu u dijalogu među religijama govorili su i slušatelji na Sinodi, kao što su predstavnici Pokreta fokolara, Neokatekumenskoga puta i Zajednice sv. Egidija, koji su istaknuli važnost kršćanske prisutnosti u muslimanskim zemljama, te njihovo djelovanje u promicanju mira i jedinstva. Vrlo je važna i suradnja s laicima, a potrebno je također ženama i invalidima dati mogućnost otkriti vlastito poslanje u Crkvi i u svijetu, te odgojiti mlade za otvorenost i prihvaćanje drugoga.
Sinodski su se oci potom osvrnuli na strašnu dramu kršćana u Iraku. U tijeku je kampanja da se istjeraju iz zemlje, stoga međunarodna zajednica ne može šutjeti. Šutnja nije dopustiva ni što se tiče teškoga stanja Crkve u Turskoj, koja se ponekad zanemaruje, a čije je preživljavanje u opasnosti. Njezina je povijest, kako je istaknuto na sinodi, napisana i krvlju žrtava, među kojima je mons. Luigi Padovese, apostolski vikar u Anatoliji, don Andrea Santoro i armenski novinar Dink.
Popodne 14. listopada govore su održala dva posebna gosta, obojica muslimani: sunit Muhammad al-Sammak, politički savjetnik Velikoga libanonskog muftije, i šiit Ayatollah Seyed Mostafa Mohaghegh Ahmadabadi, profesor prava na Sveučilištu u Teheranu. Sveti Otac obojicu je primio u audijenciju. “Uzajamno razumijevanje” bila je nit vodilja njihovih govora u kojima su opisali odnose između kršćana i muslimana. Šiitski je predstavnik posebno istaknuo da se stabilnost svijeta može postići samo ako svi mogu živjeti bez straha od drugoga. Stoga je bitno da vjernici svih religija mogu uživati vlastita prava bez srama. Bilo je mračnih trenutaka u odnosima između kršćana i muslimana, rekao je posebni predstavnik, ali ima zemalja u kojima kršćani žive uz muslimane. I to je put koji valja slijediti, prenosi Hrvatski program Radio Vatikana.
.