Ljubljana, 7. 11. 1999. (IKA) – Na prvome zasjedanju slovenske sinode sudjelovao je prigodnim interventom voditelj hrvatske katoličke misije u Ljubljani prof. fra Marko Prpa, kojega je među sinodalne vijećnike imenovao ljubljanski nadbiskup Franc Rode davši mu pravo savjetodavnog glasa. Na početku svog izlaganja fra Marko se osvrnuo na pastoral za hrvatsku dijasporu Sloveniji, odnoseći se vrlo kritički na njezin položaj u Sloveniji, istaknuvši kako se on, osim utemeljenja HKM Maribor, ni u čemu nije promijenio nakon osamostaljivanja Slovenije. Naveo je, također, kako se u radnoj građi za I. zasjedanje Sinode Crkve u Sloveniji ona uopće ne spominje. Prema njegovim riječima, HKM Ljubljana je bez vlastite crkve, bez kvalificiranih suradnika, s oskudnim novčanim sredstvima, bez pastoralnog centra te je stoga pastoralni rad sveden na nedjeljne mise, vjeronauk, godišnja hodočašća, te prigodne blagdanske proslave. Dodao je kako ni HKM Maribor nema svoje prostorije, a posebno je istaknuo kako za hrvatske katolike u Sloveniji nema mjesta ni u sredstvima društvenog priopćavanja, navodeći kako je “u svojem dugogodišnjem djelovanju HKM u Ljubljani samo jednom, prigodom posjeta kardinala Puljić, bila nazočna u slovenskim elektronskim medijima i nekoliko puta u vjerskom tisku, jednom čak u izrazito negativnom kontekstu”. Govoreći o tome kako nema ni organizirane dopunske nastave iz nacionalne skupine predmeta za djecu doseljenika, nego ih misija samoinicijativno priređuje već četvrtu godinu, fra Marko je istaknuo kako ostaje “nadati se da će proces dalje demokratizacije slovenskog naroda, posebno zauzimanjem kršćanski orijentiranih javnih djelatnika, dovesti do takvih rješenja toga problema kakva Europa već odavno poznaje”. Poručio je kako je potrebno o pastoralnoj skrbi za dijasporu, kako onu hrvatsku u Sloveniji, tako i slovensku u republikama Hrvatskoj i BiH, promišljati odgovornije u skladu s preporukama Svete Stolice i pape Ivana Pavla II.
Na sinodi je Tone Trpin istaknuo kako Crkva u Sloveniji ne smije zaboraviti Slovence u Hrvatskoj te imati “maćehinski” odnos prema njima. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj živi oko 21.000 Slovenaca, od toga oko 7.000 u Zagrebu. Do 1996. godine za Slovence u Zagrebu skrbio je duhovnik lazarist, a od 1996. dolaze duhovnici iz Slovenije te slave misu dva put mjesečno na slovenskome jeziku u kapelici Ranjenog Isusa.
U povodu završetka zasjedanja, slavljena je 6. studenoga misa u ljubljanskoj katedrali. Na misi je u molitvi vjernika dr. Branka Matoic pročitala zaziv na hrvatskome jeziku: “Nebeski Oče, brojni su hrvatski katolici u Sloveniji našli svoju drugu domovinu. Nek’ ponosno i radosno žive bogatstvo svoga kršćanskog, nacionalnog i kulturnog identiteta svjedočeći na taj način evanđeosku širinu Katoličke crkve u Sloveniji”.