Varaždin, (IKA) – Na redovitom mjesečnom susretu svećenika Varaždinske biskupije u ponedjeljak 2. lipnja u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra u Varaždinu predstavljena je knjiga “Hrvatski martirologij XX. stoljeća” autora don Ante Bakovića. Nazočno je bilo stotinjak svećenika koji djeluju na području Varaždinske biskupije na čelu s biskupom Josipom Mrzljakom. O djelu su govorili prof. dr. Juraj Kolarić, recenzent i crkveni povjesničar, prof. em. dr. Zvonimir Šeparović, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, i sam autor don Anto Baković, umirovljeni župnik i voditelj Pronatalitetnog pokreta, koji je i sam prošao desetogodišnju robiju u sedam Titovih zatvora, te je gotovo dva desetljeća života posvetio istraživanju mučeničkih sudbina svojih kolega.
Pozdravljajući sve okupljene, biskup Mrzljak kazao je kako pred njima nije samo jedna knjiga, nego i više od 600 njihove braće po sakramentu svetoga reda, koja nisu imala svoga sprovoda niti se za mnoge zna gdje su pokopani. Istaknuo je da je uz one svećenike koji su likvidirani, još velik broj njih koji su proveli život ispunjen mučeništvom i stradavanjima. Kazavši kako se nedavno susreo sa svećenicima iz okolice Lepoglave, izrazio je želju da se pregledaju župne spomenice i prikupe svjedočanstva živućih ljudi o tome što je taj kraj proživljavao zbog blizine mučeničkog uzništva zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca u lepoglavskoj kaznionici. Još jednom je potaknuo župnike da se zabilježe ta svjedočanstva kako ne bi bila zaboravljena, nego zabilježena poput dragocjenog djela koje se predstavlja, za koje je zaželio da se nađe u svakoj župnoj knjižnici, ne samo kao knjiga za čitanje, nego i kao poticaj na molitvu za brojne mučenike Crkve u Hrvata.

Recenzent dr. Kolarić kazao je kako prvi svezak “Hrvatskog martirologija” pod nazivom “Svećenici mučenici Crkve u Hrvata” govori o stravičnoj brojci, koja ipak nije zaključna. Djelo donosi opise 664 mučeništva žrtava komunističkog zločina, i to 4 biskupa, 506 svećenika, 17 svećenika tifusara, 50 bogoslova, 38 sjemeništaraca gimnazijalaca, 17 braće laika i 31 redovnice. “Žrtve jednog malog naroda kojeg je sudbina smjestila na razmeđu raznih kultura, civilizacija, vjera i suprotstavljenih ideologija, ne smiju biti zaboravljene, nego moraju postati i ostati predmetom kolektivne memorije, ne samo Crkve u Hrvata, već i svih onih koji još i danas sustavno veličaju ideologe i nositelje zla komunističkog režima i pokušavaju opravdati nepravde koje su obilježile komunističku vladavinu u Hrvatskoj”, rekao je dr. Kolarić. Istaknuo je da takvi rado ističu povijesni hrvatski antifašizam i jedinstveni su u osudi zla fašizma i nacizma, no kada su u pitanju zločini komunističkog razdoblja hrvatske povijesti, tada na njih primjenjuju neke druge kriterije, zaboravljajući pritom da je žrtva uvijek žrtva, a zločin uvijek zločin. Kazao je kako autor Baković, koji uporno, marljivo i strpljivo prikuplja povijesnu građu o hrvatskim mučenicima 20. st., u Martirologiju otkriva dokumentirano i povijesno utemeljeno mnoga dosad nepoznata imena žrtava komunističkog terora, opisuje njihove živote, križne putove i konačno, žrtvu njihova života u službi ljubavi prema Bogu, bližnjemu i hrvatskoj domovini. Osvrnuo se na termine mučeništva i mučenika, kazavši kako se oni danas odnose na osobe koje su pod raznim režimima pružile svjedočanstvo vjere sve do smrtnog stradavanja. Rekao je da Bakovićevo djelo iznosi vrlo malo podataka o mučiteljima žrtava, te da ono upozorava i poziva na potrebu osude zločina komunističkog režima. Kazao je kako je ono i odgovor na rezoluciju skupštine europskog parlamenta koja je osudila komunističke režime i zločine čiji počinitelji nisu izvedeni pred sud međunarodne zajednice, dodavši da ni u Hrvatskoj još nitko nije odgovarao za bilo koji komunistički zločin, premda je Hrvatski sabor donio deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj. Predstavio je i znanstvena istraživanja i stručne radove o pomoći nadbiskupa Stepinca slovenskim svećenicima koje su tijekom rata zbrinule hrvatske župe, te o svećenicima zatočenicima lepoglavske kaznionice. Zaključio je kako “Hrvatski martirologij”, predstavlja ne samo pravi put u utvrđivanju broja i imena stradalih žrtava, već je i snažan poziv Crkvi i javnosti da se na temelju te zastrašujuće statistike zapitamo kako to da ni nakon 60 godina nitko nije optužen niti je odgovarao za počinjene zločine koji su imali svoje naredbodavce i izvršitelje. Radi očuvanja kolektivne memorije potaknuo je uređenje spomen područja žrtvama komunističkog terora, ali i osnivanje crkvene institucije koja će se baviti istraživanjima hrvatskog žrtvoslovlja i javnosti napokon podariti istinu.

Prof. Šeparović istaknuo je u svom izlaganju kako je jedna osoba žrtva, dok je 664 osoba popis mučenika koje su predstavljene u najboljoj viktimološkoj knjizi u Hrvata. Dodao je kako broj od 664 žrtve iz redova Crkve ne poznaje povijest balkanskih država kroz duga stoljeća. Iznio je primjere stravičnih stradavanja i mučkih ubojstava svećenika, među kojima su i oni s područja današnje Varaždinske biskupije, kazavši kako je uzrok tih zala ideja totalitarnog komunističkog režima koji u svom provođenju nije prezao niti od najgorih zločina, pa je tako više od polovice žrtava zvjerski mučeno. Rekao je da je sve te zločine potrebno istražiti, zabilježiti i predstaviti te prijaviti krivce kako bi odgovarali ili ostali zabilježeni kao oni koji su prolili krv pravednika.
Autor Baković zahvalio je svima koji su mu pomogli u prikupljanju priloga za knjigu, osobito svećenicima. Posvjedočio je kako su mučki ubijena i trojica njegovih župnika. Potaknuo je župnike da u roku od nekoliko godina izrade martirologij svoje župe, odnosno da prikupe svjedočanstva o progonjenim vjernicima na području svojih župa. Zahvaljujući priređivačima i predstavljačima knjige, biskup Mrzljak istaknuo je potrebu da se prikupe svedočanstva o progonjenim svećenicima i vjernicima, tim više jer je na ovom području u poratnom razdoblju u lepoglavskom zatvoru robijao i blaženik Alojzije Stepinac, također jedna od žrtava koji je podnio svjedočanstvo vjere mučeničkom smrću koja je bila posljedica zločinačkog tretmana u zatvoru.
Predstavljanje je vodila Irena Šupuković, izvršna urednica knjige i najmlađa suradnica don Ante Bakovića. Istog dana na istom mjestu priređeno je predstavljanje za širu javnost, koje je, na žalost, okupilo vrlo mali broj zainteresiranih.