Rim, (IKA) – Oko 300 izaslanika iz 31 kršćanske Crkve i 12 svjetskih religija susrest će se na Papin poziv 27. listopada na trećem Međureligijskom susretu za mir u Asizu. Prvi puta na susret je uz predstavnike svjetskih religija pozvano i pet predstavnika dijalogu otvorenih agnostika. Među njima je, kako izvještava Kathpress, i bivši predsjedavajući Komunističke partije Austrije (KPÖ) Walter Baier. Oni će se na Papin poziv naći na hodočasničkom putu u grad sv. Franje i sudjelovati 26. listopada na okruglom stolu na sveučilištu “Roma III” u Asizu.
Malo spremnosti na dijalog pokazala je, međutim, najprestižnija obrazovna institucija islamskoga svijeta Sveučilište Al-Azahr u Kairu. Veliki imam te ustanove Ahmed Mohamed el-Tayeb odbio je Papin poziv na sudjelovanje. Odluku o zamrzavanje dijaloga Tayeb je donio zbog, kako je rekao, “ponovne kritike islama pape Benedikta XVI. i zbog neopravdanih tvrdnji o progonu Kopta u Egiptu i kršćana na Bliskom istoku”.
Unatoč tome, broj muslimana u Asizu ovaj bi puta trebao biti i veći od povijesnoga prvog susreta godine 1986. i susreta godine 2002. Dolazak su najavili suniti i šiiti iz Irana i Libanona. Na susret s Papom dolaze također predstavnici budizma, hindusi – uključujući i unuka Mahatme Gandhija, te ostali predstavnici autohtonih religija. Ovaj puta nedostaje, međutim, Dalaj Lama.
Susret se održava 27. listopada, upravo na 25. obljetnicu povijesnoga međureligijskog susreta, kada su se godine 1986., na poziv pape Ivana Pavla II., na mirovnom susretu u Asizu okupili vođe svih svjetskih religija.
Pred sudionicima je plemenita obveza i želja “promišljanja i ostvarivanja dijalog te molitva za mir i pravdu u svijetu”. Želi se također odbaciti bilo kakav oblik instrumentalizacije religije i svako nasilje koje se čini u ime Boga. Program se temelji uglavnom na nastavljanju postignuća susreta iz 1986. No, jasnije nego u prethodnim godinama, Vatikan želi izbjeći svaku sumnju sinkretizma i pogrešnog tumačenja: neće biti zajedničke molitve niti ikakvih religijskih ili parareligijskih gesta. Nakon zajedničkog ručka u samostanu Svete Marije Anđeoske, svaki sudionik imat će priliku u svojoj sobi posvetiti se osobnoj meditaciji. Uslijedit će mirovna procesija u tišini, ulicama grada Asiza.
Susret u Asizu ovoga se puta usredotočuje ne samo na smirivanje oružanih sukoba. Dodatne svjetske probleme stvorili su globalizacija, te gospodarska i financijska kriza. Demokratske i socijalne strukture doživljavaju krizu, a problemi gladi, siromaštva i izbjeglica i dalje su neriješeni. Sudionici mirovnoga susreta koje je pozvao papa Benedikt XVI. trebaju se stoga očitovati protiv fanatizma i fundamentalizma te dati podršku jačoj suradnji i nastojanju oko pravednijih životnih uvjeta.