Panel je organiziralo Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, a moderirao je mr. sc. Zvonimir Ancić.

Govorili su rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente, upravitelj Svetišta Gospe Sinjske u Sinju fra Marinko Vukman, profesor crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu vlč. Milenko Krešić, upravitelj Svetišta sv. Ive u Podmilačju fra Filip Karadža, župnik u Svetvinčentu, mjestu čašćenja bl. Miroslava Bulešića, vlč. Darko Zgrablić, supsidijar Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke vlč. Mirko Brlić, čuvar Svetišta Majke Božje Trsatske u Rijeci fra Krunoslav Kocijan, rektor Hrvatskoga nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavelića u Šibeniku fra Josip Ivanović te upravitelj svetišta Crkve hrvatskih mučenika vlč. Josip Šimatović.

Mons. Antun Sente je istaknuo da je sv. Josip stalno prisutan te je dodao da se u karlovačkom Svetištu ubiru brojni plodovi, među kojima je i 80 tisuća hodočasnika godišnje. Podsjetio je na ovogodišnje velike proslave svetkovina sv. Josipa u tom duhovnom i kulturnom središtu grada Karlovca. Poručio je da primjećuje kako brojni Hrvati u iseljeništvu prate rad Svetišta sv. Josipa te je predstavio djelovanje istoga.

Fra Marinko Vukman je podsjetio na najvažnije povijesne datume vezane uz sinjsko Svetište. Osvrnuo se na hrvatske iseljenike rekavši da je i sam svjedočio njihovim patnjama. Istaknuo je da su uglavnom sa sobom nosili dvije stvari – ručnik da mogu obrisati suze i molitvenik za duhovnu hranu. „I kada su primorani otići, naši ljudi sa sobom nose svoju kulturnu i vjersku baštinu“, naglasio je. Sudionike panela je upoznao s čašćenjem Gospe Sinjske u Chicagu, Sydneyu i drugim mjestima u kojima žive Hrvati dodavši da iseljenici rado hodočaste u hrvatska svetišta.

Vlč. Milenko Krešić govorio je o temi „Svećenik, svetište, iseljeništvo: primjer don Stjepana Batinovića (1912. – 1981.) i svetišta Kraljice Mira u Hrasnu“. Nazočne je upoznao s djelovanjem utemeljitelja Svetišta don Stjepanom Batinovićem. Dodao je da je i u njegovo vrijeme hrvatski narod iseljavao te da je smatrao da njegova briga ne prestaje kada Hrvati odu u inozemstvo. Kako je rekao, don Stjepan je smatrao da bi iseljenici lakše mogli izgubiti vjeru od onih koji su ostali te je zbog toga pokrenuo časopis „Dumo i njegov narod“. Uz to je povremeno posjećivao iseljenike te je organizirao Iseljenički dan. Na kraju je predavač istaknuo da se od don Stjepana može naučiti koliko je važno pastoralno djelovanje za iseljenike, održavanje kontakta s njima i organiziranje Iseljeničkoga dana. Poručio je da svetišta u tome imaju važnu ulogu jer su vjernici u iseljeništvu snažnije vezani uz njih.

Fra Filip Karadža je naglasio da je u Podmilačju na nedavnoj proslavi svetkovine Rođenja sv. Ivana Krstitelja sudjelovalo više od 90 tisuća ljudi. Dodao je da ondje ne dolaze samo katolici, nego i brojni muslimani. Prisutne je upoznao s povijesnim kontekstom Podmilačja i katolika u Bosni. Potom je kazao da svetišta služe kao mjesta obraćenja dodajući da nema sveca koji je više pozivao na obraćenje nego što je to činio sv. Ivan Krstitelj. „Oni koji su bili u Podmilačju doživjeli su težinu ljudske patnje i veličinu Božje ljubavi“, poručio je istaknuvši da svjedoče brojnim ozdravljenjima i oslobođenjima. Na kraju je ustvrdio da smatra da bi se svetišta trebala više međusobno povezivati.

Vlč. Darko Zgrablić je ukratko predstavio život i djelo bl. Miroslava Bulešića te je potom govorio o mladom Svetištu u Svetvinčentu. Kazao je da su hodočasnici dolazili moliti na grob Miroslava Bulešića i prije odluke Svetog Oca o njegovoj beatifikaciji te da je sada to mjesto sve češće glavno odredište brojnih hodočašća. „Volimo biti blizu onima koji su Bogu blizi“, poručio je te dodao da su zato vjernicima posebno draga mjesta gdje se nalaze tijela ili relikvije svetaca.

Vlč. Mirko Brlić je govorio u ime rektora Svetišta u Mariji Bistrici. Istaknuo je da je pobožnost prema Djevici Mariji dio hrvatskoga nacionalnog identiteta. Sudionike panela je upoznao s važnijim povijesnim događajima u Mariji Bistrici te s današnjom pastoralnom skrbi za iseljenike. Rekao je da brojni iseljenici pojedinačno i u grupi dolaze u Svetište Majke Božje Bistričke s različitim nakanama. Izdvojio je hodočašća Bačkih Hrvata te vjernika Vrhbosanske nadbiskupije i Banjolučke biskupije.

Fra Krunoslav Kocijan je predstavio povijest trsatskog Svetišta te je dodao da je to obiteljsko, pomorsko i međunarodno svetište. Naglasio je da je Svetište otvoreno od 6:30 do 23 sata te da vjernici redovito dolaze. Između ostaloga je istaknuo da su u Svetište hodočastili i bl. Alojzije Stepinac, sv. Majka Terezija i sv. Ivan Pavao II.

Fra Josip Ivanović je govorio o djelovanju sv. Nikole Tavelića istaknuvši da se u Svetištu čuvaju njegove sandale kao jedina relikvija. Potom je nazočne upoznao s vremenom između Tavelićeve beatifikacije i kanonizacije. Kazao je da danas u Svetište hodočaste vjernici iz Hrvatske i iz inozemstva kako bi se upoznali sa životom sv. Nikole Tavelića ili zahvalili za primljene milosti.

Vlč. Josip Šimatović je predstavio najpoznatiji simbol Udbine – krbavski križ, koji bi trebao biti i simbol iseljeništva, rekao je. Poručio je da brojni iseljenici Crkvu hrvatskih mučenika smatraju svojim mjestom te žele da ondje bude dio njih pa poklanjaju kipove, slike i slično.