Požega, 6. 4. 2001. (IKA) – Ove godine na temelju proglasa pastoralnih zadataka donesenog programa prigodom zatvaranja Velikog jubileja za Požešku biskupiju odlučeno je da se na “Žalosni petak” prije Cvjetnice obnavlja čin “čišćenja pamćenja” i spomen mučenika kako bi se vjernici utvrđivali u duhovnoj slobodi za zauzetije i vjerodostojnije svjedočenje Isusa Krista na početku trećeg tisućljeća”. Na prvi “Žalosni petak” u požeškoj katedrali svečano misno slavlje 6. travnja predvodio je požeški biskup Antun Škvorčević zajedno s vicerektorom Bogoslovije u Zagrebu Josipom Klarićem i katedralnim župnikom Matijom Jurakovićem i više svećenika.
U tijeku mise četvorici bogoslova Požeške biskupije Mariju Cimbalu, Josipu Pendžiću, Ivici Razumoviću i Mladenu Štivinu biskup Škvorčević podijelio je službu akolitata.
U uvodnom dijelu mise biskup je podsjetio da se na “Žalosni petak” želimo podsjetiti da je naš Bog – Bog praštanja i milosrđa te da mi ne možemo biti njegovi ako ne praštamo. “Želimo danas još jednom zamoliti Boga da nam oprosti sve one grijehe koji su sinovi i kćeri Crkve učinili i tako potamnili lice Crkve. Želimo i mi sami biti raspoloženi praštanjem i kroz to raspoloženje praštanja želimo onda usmjeriti svoj pogled prema svima onima koji su osobito u prošlom stoljeću u vrijeme totalitarnih sustava bili žrtve ljudske nepravde, želimo se podsjetiti na svećenike, redovnike, redovnice, bogoslove i sjemeništarce kao i na one vjernike laike koji su dali svoje živote kao svjedočanstvo za Isusa Krista”, istaknuo je požeški biskup.
S područja Požeške biskupije ubijeno je 12 svećenika, jedan bogoslov te tri redovnice u tijeku ili neposredno nakon II. svjetskog rata. U logoru Stara Gradiška umrla su četvorica svećenika. Iz Požeške biskupije ubijeno je sedam redovnica te 9 svećenika koji rodom potječu s područja biskupije. Progon i zatvor doživio je 21 svećenik te još njih 15 koji rodom potječu iz te biskupije. Četvorica svećenika doživjela su progon, nasilje i pritvor u Požeškoj biskupiji te još dvojica koji rođenjem potječu iz biskupije. U ženskom zatvoru u Požegi nalazilo se 16 redovnica. Nažalost, još uvijek je neznan broj onih koji su po našim župama ubijeni neposredno nakon II. svjetskog rata zbog toga što su bili vjernici ili Hrvati kao ni broj onih laika koji su bili u logorima u Jasenovcu, Staroj Gradiški i Požegi. Njima treba, ističe biskup, dodati i one koji su stradali u nedavnom ratu, koji su bili u različitim logorima, pa u onom u Bučju. “Želimo se podsjetiti da smo mi Požeška biskupija Crkva koja zahvaljuje čvrstinu svojih duhovnih temelja brojnim svjedocima koji su i živote dali na ovim prostorima, koji su praštali i bili milosrdni te radije podnijeli nasilje, nego da ga sami nanose”, poručio je biskup Škvorčević te dodao da ih ne smijemo zaboraviti, jer su oni naši onako kako što je naš Isus Krist.
U prigodnoj propovijedi biskup je napomenuo kako ljudi žive različita opredjeljenja, jedni su za čovjeka, Boga i život, a drugi protiv roga. Razlog je tome što postoji i misterij zla koje je dotaklo čovjeka. Kako odgovoriti na zlo, da li zlim ili onako kako je odgovorio starozavjetni Jeremija i novozavjetni Isus Krist. “Jeremija zna da mu je ljudski gledano sudbina dodijeljena među mučenicima, među onima koji će biti zgaženi. Zna to i Isus, ali oni znaju da njihova sudbina nije na kraju ona koju su im dodijelili ljudi iz svojih pomračenih savjesti, nego zadnji sud”, poručuje biskup Škvorčević dodajući kako ne vrijede ta pravila samo u doba Jeremije i Isusa, nego i danas.
“Ova naša zemlja Hrvatska pamti neprestano nekakva parničenja. Uvijek ima onih koji s naslova ideoloških ili nacionalnih ili tko zna kojih zastupaju i žele ljudima suditi. S kojih je naslova bilo ubijanja za i nakon II. svjetskog rata? Koji su sudovi u ono vrijeme sudili da su brojne poslali u smrti samo zato što su bili katolici ili možda Hrvati, a drugi su možda bili druge nacionalne pripadnosti? Od kuda to ljudima da tako čine? Ima uvijek onih koji su u tom misteriju zla veći i jači, jer ne žele uzvraćati zlo za zlo, nego očekuju da će Bog biti posljednji sudac. Svi oni koji su nedužno ubijeni zbog ideološke ili vjerske mržnje, a nisu željeli uzvraćati, nego su se predali u ruke Božje, to su ti koji su se najbolje suprotstavili zlu”, istaknuo je požeški biskup.