Đakovo, (IKA/BTU) – U predvečerje svetkovine sv. Josipa, zaštitnika Hrvatskoga sabora, Đakovačka i Srijemska biskupija organizirala je četvrti susret djelatnika u stranačkom i političkom životu s područja Đakovačke i Srijemske biskupije. Susret na temu “Načelo supsidijarnosti u političkom životu” održan je 18. ožujka na Teologiji u Đakovu. Moderator susreta koji je okupio oko pedeset djelatnika u stranačkom i političkom životu, bio je đakovački i srijemski pomoćni biskup Đuro Hranić.
Pozdravljajući skup biskup Marin Srakić rekao je kako će se možda izraz supsidijarnosti nekome učiniti pomalo stran, nepoznat, premda se sve češće upotrebljava u našem društvu, posebice na području političkoga života. No, pitanje supsidijarnosti javlja se već u prvim počecima ljudskoga društva u obitelji. Supsidijarnost je temeljni princip života u jednoj obitelji. “To je pitanje koje se tiče i naših crkvenih institucija. Potrebno je posebno govoriti o supsidijarnosti nakon niza godina centralne uprave. Takav sustav narušava slobodu osobe i slobodu nižih institucija. Supsidijarnost želimo utkati u mentalitet vjernika i građana. I to zajedno s vama političarima, premda pripadnicima različitih stranaka, ali ipak s istim ciljem služiti čovjeku”, istaknuo je biskup Srakić.

“Načelo supsidijarnosti u političkom životu” bila je tema izlaganja dr. Vladimira Dugalića, a razradio ju je u tri cjeline: antropološko polazište, značenje načela i njegova aplikacija u političkom životu. Socijalni nauk Crkve polazi od antropološko-teološke postavke da je čovjek po svojoj naravi društveno biće te da ne može živjeti sam. Potrebna mu je obitelj, onda lokalna zajednica te konačno država. U tom smislu, suvremena država, prije svega, mora poštovati dostojanstvo ljudske osobe i treba biti utemeljena na dva načela: solidarnosti i supsidijarnosti. Definiciju supsidijarnosti nalazimo već davne 1931. godine u enciklici “Quadragesimo anno” pape Pia XI., koji ističe da pojedincima i manjim skupinama ne treba oduzimati one poslove i službe koje oni mogu obavljati u duhu vlastite odgovornosti te je nepravedno i vrlo štetno davati većemu i višem autoritetu one službe i poslove koje mogu izvršavati manje i niže zajednice. Načelo supsidijarnosti ukazuje na građansku odgovornost i potrebu da institucije državne vlasti budu tako organizirane da omoguće življenje građanske odgovornosti, rekao je dr. Dugalić. Potom je istaknuo kako načelo supsidijarnosti ukazuje da organizacija društva ide odozdo prema gore, polazeći od čovjeka kao osobe, potom obitelji, kao njegove prvotne i naravne društvene strukture, te, konačno, društvene zajednice. Nažalost, u našoj društvenoj zbilji, premda živimo u demokratskom sustavu, još uvijek je prisutan naslijeđeni etatistički mentalitet, prema kojem očekujemo da država rješava sve naše probleme, upozorio je. Govoreći o konkretnoj primjeni načela supsidijarnosti u društvu, dr. Dugalić je rekao kako ona znači oblik decentralizacije državne uprave uz naglašavanje građanske odgovornosti i samo-pomoći. Načelo supsidijarnosti izgrađuje povjerenje među ljudima, potiče solidarnost i uzajamnost te izgrađuje kulturu dijaloga i civilno društvo.

U interventima o tome kako pojedine stranke vide proces decentralizacije za opće dobro lokalne zajednice, saborski zastupnik Mato Gavran (SDP) istaknuo je kako ta stranka nije zadovoljan sadašnjim ustrojem državne uprave imajući u vidu žestoku centraliziranost države u cjelini. SDP neupitno podupire i solidarnost i supsidijarnost i svakodnevno u vidu imamo socijalni nauk Crkve i to djelatno provodimo.

U interventu je sudjelovao i dr. Darko Vrtarić (HDZ) koji je kazao kako je proces centralizacije duboko iscrpio tkivo hrvatskoga naroda i svih naroda u bivšoj Jugoslaviji. Pozdravio je sluh Đakovačke i Srijemske biskupije za ovu temu. Ante Klarić je rekao kako se država stvara iz temelja, a ne iz centralnoga komiteta. Hrvatska država treba naučiti kako vlast treba služiti građanima. “Ono što je bitno za hrvatsku državu jest uspostava daleko većih ovlaštenja lokalne uprave, jer je jamstvo jedinstva hrvatske države u snazi lokalne uprave. U Hrvatskoj treba izvršiti i teritorijalne promjene”, nadodao je Klarić.
Mijo Tokić (HSLS) istaknuo je kako je centralizacija na razini države velika i dodao: “Mi u liberalima smo pokazali da smo za spuštanje vlasti od gore prema dolje”. Prema riječima Tina Lončara (HSP) supsidijarnost je temeljno pitanje demokracije. “Đakovačka i Srijemska Crkva ovim je susretom učinila da mi političari bolje razumijemo supsidijarnost kako bismo mogli i druge učiti”, rekao je Lončar. Prisjetio se u svom interventu kako je u bivšem sustavu sve odlazilo u Beograd, a sada u Zagreb, što je, kako je rekao, strašno. Vladimir Štefanek (HSS) iznio je svoj doživljaj decentralizacije, rekavši kako je njezin temeljni problem pitanje zatečenoga stanja. “Ako mi nemamo instrument solidarnosti, ne možemo provoditi decentralizaciju”, zaključio je Štefanek. Prema riječima Stjepana Zeke (HNS) potrebno je decentralizirati financije i nastavio: “Mi iz temelja trebamo reorganizirati državu”.
U plodnoj diskusiji čulo se, između ostalog, kako je nužna promjena izbornoga zakona. Uključujući se u raspravu, dr. Dugalić je rekao kako supsidijarnost znači decentralizaciju države i izgradnju civilnoga društva.
Susret je zaključio biskup Srakić, rekavši kako je supsidijarnost prevažno pitanje. Cilj je jedna jaka Hrvatska, ali koja se ne stvara kao u doba biskupa J. J. Strossmayera. “Mi ne želimo stvarati animozitet prema Zagrebu. Zagreb je nama drag, ali se jaka Hrvatska stvara u regijama. Mi smo se zato ovdje susreli da razmišljamo na koji način izgrađivati našu regiju. Ne na način da nas se proglašava područjem od posebnoga državnoga interesa, već da bogatstvo koje naša regija stvara, naš narod ovdje participira u većem postotku”, rekao je biskup.