Split, (IKA) – Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić primio je u četvrtak 9. studenoga u zgradi Ordinarijata u Splitu Ivu Staničića, počasnoga konzula Republike Mađarske za Hrvatsku sa sjedištem u Splitu. Povod susretu bio je postavljanje spomen-ploče sv. Margariti Ugarskoj, kćeri posljednjega hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV., koja je rođena u 13. st. na Klisu iznad Splita. Spomen-ploča je izrađena dvojezično, hrvatski tekst i mađarski prijevod, uz neke sitne razlike, glasi: “Na ovom mjestu rođena je sv. Margarita, kćerka hrvatskoga i mađarskog kralja Bele IV., iz obiteljske kuće Arpadović”. Inicijativu za takvim obilježjem pokrenula je 1998. Demokratska zajednica Mađara Splitsko-dalmatinske županije, potom je brigu oko toga preuzelo mađarsko veleposlanstvo, a spomen-ploču izradio je Konzervatorski odjel u Splitu, kazao je počasni konzul.
Nadbiskup Barišić istaknuo je da mjesna Crkva podržava postavljanje spomen-ploče na neko vidno mjesto unutar kliške tvrđave, osobito ondje gdje se pretpostavlja da je svetica rođena ili gdje su ostaci dvora, ali je nije prikladno staviti u samu crkvu Sv. Vida, jer se to iz više razloga ne običava činiti. S obzirom da se tiče i Crkve i društva, nadbiskup je istaknuo da bi to trebao biti svjetovni i vjerski čin te je s tog naslova potrebno da bude uključena i Katolička crkva u Mađarskoj. To bi trebalo riješiti veleposlanstvo, a mjesto postavljanja ploče unutar Tvrđave odredit će Konzervatorski odjel i zaštitari.
Budući da je riječ o zajedničkoj kraljevni i svetici, nadbiskup je istaknuo da ta svečanost zavrjeđuje da bude podignuta na veću razinu (povijesnu, kulturnu i crkvenu) te da u njoj sudjeluju predstavnici državne i crkvene vlasti Hrvatske i Mađarske. U tom je kontekstu nadbiskup Barišić podsjetio na projekt Srednjoeuropski katolički dan (SEKD), koji je pokrenut s ciljem da Katoličke crkve u zemljama sudionicama pruže svoj doprinos ponovnom ujedinjenju Europe, da se te zemlje i domovinske Crkve zbliže i umreže što je više moguće te da se podsjeti na činjenicu kako je kršćanstvo dugo predstavljalo i još uvijek predstavlja jedan od temelja, čvrstih korijena današnje Europe.
Između ostaloga razgovaralo se o dobrim odnosima Hrvatske i Mađarske, povijesnoj povezanosti i aktualnim poticajima. Po posljednjim popisima, napomenuo je konzul Stančić, u Hrvatskoj ima oko 16.500 Mađara, a u Mađarskoj oko 500.000 Hrvata.