Split, (IKA) – Aktivnosti splitsko-makarskog nadbiskupa i njegovi stavovi o pojedinim društvenim prilikama, bile su teme ponovnog susreta splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića i voditelja tima Promatračke misije Europske unije u Kninu Agathoklisa Michalisa 29. svibnja u Splitu. Promatrač Michalis se živo zanimao za nadbiskupove aktivnosti, kao i za njegove stavove o raznim temama koje nisu došle na red prilikom njihova prvog susreta prije nekoliko mjeseci. Tako ga je zanimao razlog nadbiskupove nazočnosti na zasjedanju BK BiH, te je izrazio zanimanje i glede otvaranja Caritasove pučke kuhinje u Splitu, misleći da je taj poticaj došao kao plod razgovora zadarskog nadbiskupa i potpredsjednika HBK Ivana Prenđe s predstavnicima Vlade RH o humanitarnim pitanjima. Stoga je nadbiskup Barišić objasnio kako je taj poticaj splitskog Caritasa postoji već poodavno. Međutim, njezina definitivna realizacije ovisi i od gradskih i državnih struktura s kojima Caritas vodi pregovor oko ustupanja prostora, da bi ih onda mogao privesti svrsi. Nadbiskup je spomenuo također da Caritas skrbi već sada za stotinjak osoba, a da se kuhinja otvori, u njoj bi pomoć pronalazilo od 200-300 osoba potrebnih najtemeljnih životnih potrepština.

Europski promatrač nije imao uvida niti u situaciju s crkvenim zemljištem i posjedima, već se zanimao je li i Splitsko-makarska nadbiskupija spremna prihvatiti prijedlog da Crkva dijelom pokloni svoje posjede naseljenicima i prognanicima iz Bosne. Premda je blaženije davati nego primati, na žalost, kako je rekao nadbiskup Barišić, splitsko-makarska Crkva nije u materijalnoj mogućnosti biti blažena po tom blaženstvu. Od političkih tema dvojica sugovornika razgovarala su o lokalnim kotarskim izborima u Splitu i u drugim dalmatinskim mjestima, dok je od društvene problematike od općeg značaja promatrača Michalisa zanimalo što Crkva radi za suzbijanje i prevenciju druge među mladima, budući da je to velik problem koji je poprimio zabrinjavajuće razmjere u mnogim zemljama. Nadbiskup se s time složio i istaknuo da nije dovoljno da samo Crkva radi na prevenciji, već da bi cijelo društvo zajedničkim snagama trebalo pokušati stati na kraj toj pošasti koja se širi među mladima i uništava ih. “Na žalost, sve razine društva ne prihvaćaju Crkvu kao Crkvu, već se prema njoj ponašaju netolerantno. Ne može se razumjeti zašto određeni liberalistički krugovi unutar grada Splita napadaju Crkvu zbog gradnje nekoliko pastoralnih centara u kvartovima od 5-10 tisuća vjernika, gdje uopće nema Crkve. Ne čudi kad nas to pitaju stranci neupućeni u naše prilike, kao svojedobno predstavnici američkog veleposlanstva, ali zabrinjava kad to urade domaći koji poznaju situaciju u gradu i koji bi trebali učiniti sve da se zajednički osigura mladeži dostojanstven i siguran život. S druge strane htjeli bi da se Crkva bavi socijalnom, pa i prevencijom ovakvoga tipa, ali ako ne postoje centri, gdje se mladi mogu okupiti, pa zatim i osmisliti svoje vrijeme, kako im onda pomoći? U nekoliko splitskih župa lijepo se radi i na tom polju, premda još uvijek ne u adekvatnim prostorima, ali ima župa koje mladima nude razne aktivnosti u slobodno vrijeme: od učenja stranih jezika, glazbe, sporta, zabave, baleta”, istaknuo je nadbiskup Barišić.

Razgovaralo se također i o porastu kriminaliteta u hrvatskom društvu i njegovi mogući uzroci: posljedice rata, promjene u društvu, promjene vrednota. Nadbiskup je mišljenja da se danas preko sadržaja i poruka virtualnog svijeta televizije i filma događa velika agresija na pojedinca i obitelj i to je možda najopasniji uzrok promjene mentaliteta i porasta kriminaliteta, premda svi nabrojeni uzroci su kao kamenčići u mozaiku. Prije su u obitelji postojali drugi duhovni oslonci i duhovnici, a danas su oni zamijenjeni ovim virtualnima, preko kojih čovjek lagano upije mentalitet nasilja i nemorala i onda nije čudo da se govori o porastu kriminaliteta. Međutim, splitsko-makarski nadbiskup je mišljenja da je situacija u našem narodu ipak bolja od one u zapadnoeuropskim zemljama i da imamo više duhovne snage izdržati pritisak i nastaviti putem koji nam je vjera zacrtala.