Nadbiskup Barišić sa šefom Promatračke misije EU

Split, (IKA) – Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić primio je 9. travnja šefa Promatračke misije Europske unije Antoina Mac Unfraidha. Mac Unfraidh je u kratkim crtama iznio povijest Promatračke misije na cijelom području nekadašnje Jugoslavije te ocrtao njezinu ulogu, a to je prikupljanje informacija na terenu i izvještavanje Vijeća EU, kojem je to jedan od glavnih izvora informacija pri donošenju odluka i procjena stanja. Što se tiče Hrvatske, istaknuo je da se već nazire kraj te misije. Kao dosadašnji promatrači posjetitelji i šef Promatračke misije EU zanimao se za nadbiskupovo mišljenje o pitanju društveno-političke situacije, postupka povratka izbjeglica i prognanika, jednakog tretmana svih povratnika, kao i procesa pomirbe, ljudskih prava i ekonomske situacije u društvu, a neizostavno je bilo pitanje osude hrvatskih generala i funkcioniranje sudstva u Hrvatskoj.
Šef Promatračke misije EU smatra da postoje određene diskriminacije i nejednakosti u odnosu prema povratnicima srpske nacionalnosti, za koje drži da ne dobivaju dostatnu pomoć Vlade pri obnovi porušene imovine. Smatra da je ova Vlada napravila neke pomake, ali da nisu dovoljni i da postoji također diskriminacija pri zapošljavanju, čemu su nekad uzroci i na lokalnoj razini. No, što se tiče procesa pomirbe, drži da je dosta spor i da se nisu napravili veliki pomaci.
Svojim sugestijama i dopunama nadbiskup Barišić pomogao je Mac Unfraidhu da stekne cjelovitiju i precizniju sliku stanja u našoj zemlji. Nadbiskup je uvjeren da situacija ide putem normalizacije, a da je politička situacija već dosta sređena. No, usprkos svega, i kad Promatračka misija završi svoj rad, misija Katoličke crkve uvijek ostaje nazočna, jer promatra čovjeka dublje i cjelovitije, kao sliku Božju i kao brata i sestru, a proces ostvarivanja takvih odnosa nikad ne prestaje. A što se tiče rješavanja naše situacije, očito da je i kod nas teže rješavati situaciju ukoliko je stanje problematično na općesvjetskoj razini. Primjer toga je napad Sjedinjenih Američkih Država na Irak, što nije dobar način rješavanja odnosa u svijetu, a velike sile ne bi smjele sebi dopuštati takve greške.
Što se tiče navodne diskriminacije pri povratku prognanika i programu zapošljavanja, očito je da jedna zemlja koja je u tolikim gospodarskim poteškoćama kao što je Hrvatska, teško može izdvajati tolika sredstva za obnovu. Kad se k tome još uzme velika stopa nezaposlenosti u svim županijama (u Splitsko-dalmatinskoj ima 50.000 nezaposlenih), onda je očito da problem nije političke naravi, već ekonomske. Na žalost, zbog oskudice sredstava, vlast i politika moraju izabrati nekakve kriterije po kojima će se ponašati, a promatrajući svjetska zbivanja uzeli su ekonomski kriterij, kao što se i svijet ravna logikom moći i interesa. Govoreći o procesu pomirbe, nadbiskup Barišić je napomenuo kako on ima svoje lokalne konkretne mehanizme koje treba razumjeti. Zanimljivo je da se u sredinama u kojima nije bilo velikih ratnih razaranja, kao što je grad Split i velik dio Splitsko-makarske nadbiskupije, u kojima pripadnici srpske nacionalnosti žive u manjini, nikada nije čulo za probleme i diskriminaciju. A i u područjima gdje je plamtio ratni vihor, nakon rata nije se čulo da je bilo većih neprilika, atentata i ubojstava, što je dobar znak kad se zna što se sve događalo za vrijeme rata, što treba vrednovati kao veliki pomak, tako da se ipak kroz malo vremena puno učinilo, istaknuo je splitsko-makarski nadbiskup.
Vječno pitanje osude hrvatskih generala, koje se toliko potencira, trebalo bi također staviti u povijesni kontekst, smatra nadbiskup. Radi se o ljudima koji su izložili svoj život za Domovinu i za svoj narod. Kao takvi zaslužuju nagradu, ali nitko ne niječe da, ukoliko je tko počinio kažnjivih djela, zaslužuje kaznu. No, na sudu bi trebalo uzeti u obzir i jedno i drugo. Svjetski sudovi to ne uzimaju u obzir, jer htjeli ne htjeli, oni su ipak interesno obojeni, smatra nadbiskup Barišić. I oni bi, prema nadbiskupovim riječima, trebali uložiti malo napora da vrednuju događanja u njihovoj cjelovitosti, a i da na takav način razumijevaju psihološke procese među ljudima koji su proživjeli strahote rata. Odgovornost za ono što se dogodilo snose i oni koji su imali vlast spriječiti rat, a to nitko ne spominje. Kad se u takvom kontekstu događa osuda, onda to iritira svijet, a ujedno je relativiziranje pravde i prava. Nadbiskup je istaknuo da je on na strani pravde i prava, ali nije za to da netko bude pod zakonom, a netko iznad zakona. Nadbiskup je Mac Unffraidhu i cijeloj misiji zaželio da što bolje obave svoj posao, jer i u malim stvarima pozvani su braniti veliki svijet.