Nadbiskup Barišić uputio poruku prigodom početka nove školske i vjeronaučne godine
Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić
Split (IKA )
Split, (IKA) – Prigodom početka nove školske i vjeronaučne godine 2015./2016., splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić uputio je djeci i mladima, roditeljima i odgojiteljima, ravnateljima, profesorima, učiteljima i vjeroučiteljima te svećenicima, redovnicima i redovnicama svoje Nadbiskupije poruku “Ohrabreni nadom”. U njoj navodi “da nas početak nove školske i vjeronaučne godine stavlja pred velike društvene i kršćanske izazove i iskušenja s kojima se moramo hrabro i s dubokom nadom suočiti”.
Tako ističe sve veći broj ljudi koji napuštaju svoje domove i kreću u neizvjesnu potragu za novim životnim prostorima. To vidi kao znak vremena na koji kršćani, ali i svi ljudi dobre volje, moraju odgovoriti riječima Drugog vatikanskog sabora: “Radost i nada, žalost i tjeskoba ljudi našeg vremena, osobito siromašnih i svih koji trpe, jesu radost i nada, žalost i tjeskoba također Kristovih učenika te nema ničega uistinu ljudskoga a da ne bi našlo odjeka u njihovu srcu.” (GS 1). Nadbiskup spominje i svakodnevna iseljavanja mladih i obrazovanih ljudi iz Hrvatske, što dovodi do opravdane zabrinutosti za budućnost Hrvatske, za njezin tehnološki, gospodarski i sveopći razvoj te smatra da nam je u aktualnoj situaciji potrebna “velika, sveobuhvatna nada koja ide iznad granica ovoga svijeta”. Ističe da “temelj ove nade nije u našem optimizmu, u ‘pozitivnom gledanju’, nego u nečem puno dubljem, čvršćem i trajnijem. Tko je susreo Isusa Krista, raspetog i uskrslog, taj je pronašao neuništivu nadu. Nada, odnosno vjera u Krista, daje svjetlo i snagu za borbu, za suočavanje sa sadašnjim izazovima i problemima. Duboko smo uvjereni da je to ključ svega”.
Nadalje, nadbiskup govori i o suvremenoj obitelji koja je nerijetko ugrožena različitim društvenim problemima koji se na njoj prelamaju i nad kojom se, kako papa Franjo kaže, vrši “ideološka kolonizacija” čiji je cilj iz temelja promijeniti shvaćanje muškarca i žene i njihovih međusobnih odnosa. Ističe kako je “obitelj koja se po Božjem naumu temelji na neraskidivom zajedništvu ljubavi muškarca i žene u stanju biti uporištem nade, najprije svojim članovima, a po njima i čitavoj društvenoj zajednici”. Nadbiskup smatra da tu nadu i vjeru u obitelj kao stožernu okosnicu društvenog, nacionalnog i eklezijalnog bića treba podupirati i škola kao najmasovnija odgojno-obrazovna ustanova. “Bez ikakve dvojbe, prijeko su nam potrebna funkcionalna znanja, znanja koja će učenike dobro pripremiti za svijet rada i tržišta”, istaknuo je nadbiskup, dotaknuvši tako i kurikularnu reformu koju smatra znakom nade u bolji i kvalitetniji odgoj i obrazovanje djece i mladih. “No stjecanje samo takvih znanja, koja ne bi bila praćena cjelovitim razvojem i rastom učenika, bio bi velik promašaj. Učenici bi vjerojatno ovladali umijećima koja se traže u svijetu razvijene tehnologije, ali bi istovremeno bili izloženi velikom riziku da i njihov rad i oni budu samo roba na tržištu rada. Znanja koja ne bi bila cjelovita, bez odgoja, mogla bi se vrlo lako koristiti u čisto ideološke svrhe. Svakako nam je imperativ ići ukorak s razvijenim svijetom, ali jednako tako trebamo se čvrsto držati velikih vrijednosti koje su dio naše bogate kršćanske baštine”. Osvrnuo se na ideal cjelovitog čovjeka o kojem je govorio Marko Marulić, na čovjekovu zemaljsku, univerzalnu i transcendentnu dimenziju, te na potrebu njihova međusobnog prožimanja. U tom duhu, pozdravio je sve one ciljeve koji su već definirani Nacionalnim okvirnim kurikulumom, a to su “usklađivanje lokalnog i nacionalnog sa svjetskim i globalnim, usklađivanjem tradicije sa suvremenošću, kratkoročnoga s dugoročnim, konkurencije i natjecateljskoga duha sa solidarnošću, ubrzanog rasta znanstveno-tehnologijskoga znanja s ljudskim sposobnostima da ih usvoji, duhovnoga s materijalnim” (NOK, str. 14.)”.
“Svima vama želim uspješnu novu školsku godinu, ustrajan i plodonosan rad. Neka vas u svim vašim nastojanjima, naporima i odlukama prati Božji blagoslov i zagovor Blažene Djevice Marije, kako biste svi vi, na osobnu i zajedničku sreću, živjeli i radili kao ljudi nade”, zaključio je nadbiskup poruku.