NADBISKUP BOZANIĆ: ISTINOM DO DOBRE BUDUĆNOSTI

Zagreb, 10. 4. 2001. (IKA) – “Uskrsno vrijeme svemu daje novo značenje, pruža nove i silne poticaje ljudskome duhu. Jer Uskrs je temeljna čovjekova utjeha, utjeha koja ne upućuje na nepomičnost i ravnodušnost, nego u čovjeka usađuje novi zanos, daje mu nove snage kojima je moguće preobražavati svijet”, kaže zagrebački nadbiskup Josip Bozanić na početku svoje ovogodišnje Uskrsne poruke podsjećajući na tekst Izaije proroka u kojemu je izražen poziv na tješenje naroda.
Nadbiskup poziva na aktivno uključivanje svih u životna zbivanja te na prepoznavanje i isticanje dobra, posebice tada kada se “oko nas šire ravnodušnost s jedne i malodušnost s druge strane”. Život treba proživjeti darujući ga za druge te nastojanjem oko sklada u svijetu, jer “Isusovim je uskrsnućem neopozivo potvrđena snaga dobrote” kojom se čovjek ugrađuje u “novo Božje kraljevstvo”.
Pozivajući vjernike da aktivno sudjeluju u “novom stvaranju na razini osobnog i obiteljskog života”, nadbiskup ističe kako je naša domovinska Crkva pozvana to novo stvaranje unijeti u naše društvo. Upozoravajući kako na “goruća pitanja sadašnjosti” odgovore može dati samo istina, nadbiskup Bozanić ističe: “Samo nam istina može otvoriti vrata dobre budućnosti. Ali do istine nećemo moći doprijeti, ako ne uskladimo međusobno naša nastojanja, ako ne uskladimo naša djela s riječima. Jer gladnoga nije moguće nasititi obećanjima, propuste nije moguće pokriti riječima, struktura grijeha nije muka pridržana samo za neke”, kaže zagrebački nadbiskup, ponavljajući pilatovsko pitanje: ‘Što je istina?’, koje se danas opetovano postavlja i u nas. Na njega se često odgovara “poluistinama” koje katkad postaju i “jedinim prihvatljivim i povoljnim istinama”, pa se tuđe poluistine kao i istine niti vide niti se za njih ima razumijevanja “pa ni milosti”. “Množina tih poluistina, koje uvijek isključuju one druge, bolno nas razdvaja i otežava suočavanje s pravom istinom”. U tom kontekstu nadbiskup primjećuje kako isključivost i nepovjerenje “pojedincima, pa i čitavim skupinama, oduzima pravo na očitovanje svoga mišljenja i mogućnost učinkovitog djelovanja, a druge istodobno zaštićuje od bilo kakvog osporavanja, bez obzira na to što i kako činili”.
“Svaki građanin naše domovine od onih kojima je povjereno da brinu o sadašnjosti i budućnosti naše zemlje, s pravom očekuje da će poduzeti sve što je potrebno da se osiguraju uvjeti za primjeren život, da će djeci i mladeži osigurati povoljne uvjete za rast i dozrijevanje, a svima razgovijetnu brigu za očuvanje hrvatskog identiteta, za očuvanje i unapređenje kulturnih dosega te pretpostavke za uravnoteženi razvoj svih dijelova naše domovine. Pritom se s jednakim pravom očekuje da se ništa neće poduzimati pod svaku cijenu, ili pak bilo koju našu vrijednost, iz bilo kojeg razloga, davati u bescjenje”, upozorava nadbiskup Bozanić te dodaje: “Prvi korak istinske obnove našega društva, bez kojega nije moguće izgraditi zdravo, slobodno, prosperitetno, demokratsko i pluralno društvo, jest otvoreni dijalog svih skupina za postizanje suglasnosti o temeljnim vrijednostima našega društva i njegova razvoja. S crkvene strane, kao temeljne vrijednosti za koje se razložno može pretpostavljati da bi bile prihvatljive svim savjesnim i odgovornim skupinama u našem društvu, u svjetlu Drugog vatikanskog koncila ističu se osobito: vrijednost života i pravo na život od začeća do naravne smrti, u što je neupitno uključeno čovjekovo dostojanstvo; brak i obitelj kao temelj civilizacije života; solidarnost na kojoj se treba temeljiti i graditi društveni i gospodarski poredak i napredak; supsidijarnost koja treba omogućiti oslobađanje i poticanje potencijala u poduzetništvu i svim oblicima kulturnog djelovanja”.
Zalažući se da se spomenute vrijednosti promiču u društvenom životu i u sredstvima priopćavanja nadbiskup poziva crkvene, državne i građanske udruge i inicijative da pridonesu stvaranju ozračja pogodnog za svestrani razvoj tih vrijednosti.
Pri kraju svoje Uskrsne poruke nadbiskup Bozanić poziva na zauzimanje za mladež koja je često objekt raznih manipulacija. “Čini se da su danas mladi u našoj domovini u izrazito lošem položaju, jer se zbog mnogih vrlo izraženih poteškoća s kojima se odgovorni u društvu, i društvo u cjelini susreću, o mladima ne vodi dovoljno brige. U tome je nužan snažan zaokret”, kaže mons. Bozanić pozivajući državne, crkvene i građanske ustanove da se okrenu mladima.
“Uskrsni blagdan obnavlja vjeru, budi nadu i potiče život. Neka se obnovi pouzdanje u Boga i povjerenje u čovjeka”, kaže zagrebački nadbiskup na kraju svoje Uskrsne poruke upućujući svima uskrsnu čestitku. (i04252tš)