Riječki nadbiskup Ivan Devčić u razgovoru za magazin Glasa Koncila za kulturu društvenosti “Puls” (br.2/2003.), osvrnuo se na djelovanje Crkve u Hrvatskoj u trinaest godina koliko živimo u demokraciji te je istaknuo da demokracija daje Crkvi prostor da djeluje u društvu i da pokreće razne inicijative, a u našem društvu, smatra nadbiskup, to još nije dovoljno shvaćeno, jer je ostalo još dosta od staroga shvaćanja prema kojem se Crkva treba baviti isključivo vjerskim i liturgijskim pitanjima. No, smatra nadbiskup, kako vrijeme bude odmicalo svi će rasti u demokratskoj svijesti i bit će manje čuđenja kada se Crkva bude očitovala o određenim društvenim pitanjima. Istaknuo je pri tome da mogućnosti postoje, ali se na njih nije dovoljno spremno odgovoriti, ni unutar kleričkih redova, a niti laici nisu još dovoljno pripremljeni.

Nadbiskup Devčić osvrnuo se i na poruku hrvatskih biskupa u povodu parlamentarnih izbora u kojoj su, kazao je, biskupi spomenuli sva goruća pitanja našega društva. Na pitanje odbacuje li zaključke koji govore da Crkva podržava neku političku opciju, odgovorio je da ne bi bio katolički biskup i katolički svećenik kada bi govorio nešto drugo ili kada bi postupao drugačije. Dodao je da je kao biskup i svećenik poslan svakom vjerniku, a on bira političke opcije prema svojoj savjesti i u skladu s učenjem svoje vjere. Pojasnio je pri tome da službenik Crkve ne smije promovirati ni jednu političku stranku, a osobna je stvar koju će listu zaokružiti na izborima. Dodao je i da se ne smije s propovjedaonice reći vjernicima za koga trebaju glasovati na izborima.

Pitanje jesu li naša teološka učilišta nakon devedesetih napravila dovoljno da bi se studenti dovoljno osposobili za izmijenjene društvene uvjete, nadbiskup je prokomentirao da su se naša teološka učilišta opredijelila za formiranje vjeroučitelja za školski vjeronauk te da se do sada nije dovoljno razmišljalo da je područje djelovanja vjernika laika i u Crkvi i u društvu daleko šire i da bi vjernike laike trebalo pripremati i za druga područja. Nadbiskup je istaknuo da je pred nama ozbiljno preispitivanje kurikuluma studija teologije i odluka što je doista u našoj Crkvi potrebno s obzirom na angažman vjernika laika, te dodao da ljudi na odgovornim pozicijama o tome već razmišljaju.

Kao predsjednik Odbora HBK za sredstva društvene komunikacije osvrnuo se i na djelovanje crkvenih medija, upozorivši da njegov dojam nije baš najbolji. Pojasnio je pri tome da se crkveni mediji još uvijek ponašaju kao da se društvene promjene nisu dogodile i bave se isključivo crkvenim pitanjima, te da nemaju ozbiljnijih praćenja važnih društvenih tema da bi kao vjernici s kršćanskih pozicija dali doprinos rješavanju tih problema. S druge strane, nadbiskup je uočio da bi Crkva u hrvatskom narodu mogla izgubiti medije koji bi pokrivali cijelo područje HBK ili i šire. Pojasnio je da se sve više crkveni medijski prostor fragmentizira, svatko ima neke svoje medije, ali oni najčešće ne uspijevaju. Potrebno je, smatra nadbiskup, da se župnici više angažiraju i da budu svjesni da su im mediji saveznici, ali, upozorio je, ako su mediji takvi da ne privlače pozornost i zanimanje kod vjernika, onda je uzaludan trud župnika. Na pitanje je li nam potrebna veća pluralnost u crkvenim medijima, odgovorio je potvrdno te istaknuo da mi imamo, ako gledamo čisto politički, vjernike koji slijede različite političke opcije, pripadaju različitim strankama, Dakle, unutar Crkve je legitimna pluralnost mišljenja o svjetovnim pitanjima, istaknuo je nadbiskup, pojasnivši da bi možda bilo dobro kada bi to dolazilo više od izražaja i u samim crkvenim medijima. (ika-kj)