Nadbiskup je govorio o budućnosti kontinenta, počevši od središnjega položaja osobe, te o imigraciji i okolišu. Europska je integracija sama po sebi vrijednost, dok su „suverenizmi“ krajnji oblik suverenosti pokvarene zatvaranjem i isključivanjem.

Razdvajanje koje danas prolazi političkom Europom, razdvajanje je ljudskoga postojanja. Prevladavaju samoća, individualizam, kriza obitelji, poticaji na rasizam i nedostatak etike. Riječ je o krizi identiteta, otežanoj svjetskom krizom koja je oslabila euro razilaženjem među državama zbog međunarodne politike, gospodarstva, Brexita i migracijskih pojava, objasnio je vatikanski diplomat.

Što se tiče migracija, istaknuo je da je potrebno jasno političko stajalište, ali i kulturalno viđenje te ponovio da nas papa Franjo podsjeća na pozornost prema osobi. Postoji dužnost solidarnosti s onim tko je u potrebi, ali oslanjajući se i na krepost opreza. Treba prihvatiti one koje se može primiti u dostojanstvu, i koji se mogu integrirati s nekim poslom, obitelji, budućnošću. Migranti su, pak, dužni otvoriti se novoj stvarnosti koja ih prima, i ne zatvarati se u getā gdje se problemi povećavaju, upozorio je nadbiskup Gallagher.

U razgovoru za Radio Vatikan nadbiskup se osvrnuo na važnost Europe, na suverenizam, te na odnos između institucija i naroda. Mislim da je Europa vrijednost, jer imamo narodā, ljudi koji su imali vrlo dugu zajedničku povijest, koji su kroz stoljeća podijelili brojna iskustva, a u nekim trenucima je vrlo velika većina imala zajedničku kršćansku vjeru. Na temelju toga „Europa“ je postupno postala viđenje, projekt u srcu Europljana. U prošlom smo stoljeću iskusili dva svjetska rata koji su Europljane i njihove lidere doveli do uvjerenja da je teško izgraditi siguran mir i zajamčiti blagostanje svojem narodu ako si sam.

Na novinarovu primjedbu kako se u Europi danas mnogo govori o pravima, a nikada o dužnostima, tajnik za odnose s državama kazao je da ipak primjećuje manje protivnosti u odnosu na dužnosti i odgovornosti. Danas vidimo da je potrebno ravnomjernije stajalište u tom pitanju, potrebno je uravnotežiti te čimbenike; u suprotnom se stječe dojam da postoje samo prava i nijedna odgovornost. Te dvije stvari trebaju ići zajedno.

Što se tiče suverenizama, nadbiskup Gallagher napomenuo je da nitko ne stavlja u pitanje suverenost neke zemlje, nekog naroda. Problem se pojavljuje kada se govori o suverenistima, kada postoji pretjerano viđenje suverenosti, kada se insistira na suverenosti. Ne valja se zatvarati u manju stvarnost. Vrlo je teško nekoj vladi zajamčiti svojemu narodu sva prava, kao primjerice, 

mir, zaštitu, sigurnost. Svi smo međusobno povezani, kako kaže Papa, a mi to vidimo ponajviše u medijima, na društvenim mrežama. Ideja da „suverenost“ znači potpuno zatvaranje pred drugima, možda ima neku određenu teoretsku, pragmatičku privlačnost, ali ne vjerujem da je to put kojim valja ići, rekao je nadbiskup Gallagher.

Na pitanje na koji način Crkva može pratiti europski put, nadbiskup je prije svega istaknuo da u Crkvi ne postoji nacionalističko stajalište. Vrlo cijenimo patriotizam, ljubav prema domovini, prema vlastitoj zemlji, vlastitoj kulturi, prema narodu. U katoličkoj vjeri, a vjerujem i u drugim kršćanskim vjeroispovijestima, vlada stajalište otvorenosti prema drugima, koje prolazi kroz prihvaćanje duha koji ja smatram duboko crkvenim: više je, naime, stvari koje su nam zajedničke, u odnosu na one koje nas razdvajaju. Upravo je opća tema ovoga Meetinga u Riminiju proširenje našega viđenja prema drugomu, i nastavljanje puta prema kulturi susreta o kojoj uvijek govori papa Franjo, zaključio je nadbiskup Gallagher, prenosi Vatican News.