Požega, (IKA) – U povodu obilježavanja 80. obljetnice Beogradske nadbiskupije Požegu i Požešku biskupiju posjetio je 3. studenoga beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar sa svojim suradnicima. Naime, prvi beogradski nadbiskup bio je Požežanin fra Rafael Ivan Rodić, rođen u Nurkovcu nedaleko Požege.
Kako je napomenuo nadbiskup Hočevar, tim dolaskom željeli su se prisjetiti nadbiskupa Rodića koji je pokopan na požeškom groblju Sv. Ilije. Požeški biskup Antun Škvorčević je u toj prigodi napomenuo kako nije slučajno da je za beogradskog nadbiskupa upravo imenovan Požežanin i franjevac, uzevši u obzir iste povijesne nevolje koje su zadesile te krajeve u osmanlijsko doba, te ulogu franjevaca u tom razdoblju. “Današnja situacija jest nešto drugačija, ali opet postoje neka pitanja i problemi koji nas povezuju. Zbog toga je komunikacija između pojedinih mjesnih crkvi na tim prostorima dragocjena”, napomenuo je biskup Škvorčević. Beogradski nadbiskup u kratkom susretu s novinarima istaknuo je kako je službena vlast u Srbiji u potpunosti tolerantna prema Katoličkoj crkvi, međutim među ljudima se još uvijek osjećaju iskustva iz prošlosti, zbog čega katolički vjernici imaju izvjestan strah. Sadašnje poteškoće vezane su, primjerice, uz organiziranje vjeronauka u školama. Naime, po pojedinim školama djece ima jako malo pa ih onda treba okupljati na jednom mjestu. Odnos sa Srpskom pravoslavnom crkvom u čitavoj Srbiji se poboljšava, što je rezultat mnogih osobnih kontakata. Sada su to već redoviti susreti. Prošle godine, 29. travnja, prvi puta se dogodilo da je u jednoj pravoslavnoj zemlji održan susret Svetog sinoda pravoslavne Crkve i čitave naše Biskupske konferencije, a ove je godine potpisan jedinstveni sporazum na razini sveopće Crkve. Riječ je o sporazumu između Teološkog fakulteta SPC u Beogradu i Papinskoga lateranskog sveučilišta u Rimu. To su vrlo pozitivni znaci, ali to ne znači da većih problema više nema. Što je više suradnje, toliko više uviđamo poteškoće koje još trebamo riješiti. Ali, čini mi se da postoji ozračje za rješavanje tih problema, istaknuo je nadbiskup Hočevar. Osvrnuvši se na proslavu 80. obljetnice Beogradske nadbiskupije, nadbiskup Hočevar je kazao kako su na samu obljetnicu proglašenja nadbiskupije hodočastili u Ilok, gdje su se poklonili sv. Ivanu Kapistranu, njezinu drugom zaštitniku. Najavio je da će iduće godine u listopadu biti održan povijesni simpozij o nadbiskupiji te susret susjednih mjesnih Crkvi. Na završnom slavlju 7. prosinca obilježit će se i 40. obljetnica skidanja anateme koju su potpisali papa Pavao VI. i patrijarh Atenagora. Za taj događaj priprema se svečana liturgija s posebno skladanom misom u kojoj će se preplitati elementi istoka i zapada. “Naša Beogradska nadbiskupija, premda brojem mala, želi biti na ovim prostorima most zajedništva i motor dijaloga u kršćanskim Crkvama, ali i u društvu”, poručio je nadbiskup Hočevar.
U večernjim je satima nadbiskup Hočevar u požeškoj crkvi Sv. Lovre predvodio misu zadušnicu za nadbiskupa Rodića, u koncelebraciji s biskupom Škvorčevićem i provincijalom Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Lucijom Jagecom te ostalim svećenicima i redovnicima. Izrečena je zahvala Bogu na daru nadbiskupa Rodića, koji je u tijeku svoje službe mnogo učinio za duhovnu i materijalnu izgradnju Beogradske nadbiskupije, uzdignuvši je na novu razinu, odnosno učinivši je živom Crkvom. U propovjedi je biskup Škvorčević istaknuo kako je nadbiskup Rodić u gradnji svoga života uvijek računao na Isusa Krista, jer ljudske gradnje mogu biti neuspješne, ali ako se s Bogom gradi onda čovjek uvijek može očekivati samo uspjeh. Upravo na takav način u svom životu gradio je nadbiskup Rodić, koji je prije 50 godina umro u Požegi u kojoj je živio posljednjih 18 godina.