Đakovo, (IKA/TU) – Želeći pokazati blizinu i solidarnost te podršku svima koji su pogođeni poplavom morali napustiti svoje domove, s onima koji im pomažu želeći ih podržati, te svima koji se i nadalje bore u obrani od poplave, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić posjetio je u nedjelju 18. svibnja poplavljeni dio Đakovačko-osječke nadbiskupije. U pratnji generalnog vikara Ivana Ćurića te tajnika Marija Brkića, nadbiskup se zadržao u Županji, gdje se susreo s domaćim župnikom Ivanom Varoščićem te račinovačkim župnikom Zoranom Aladićem. Potom je preko Topole i Bošnjaka stigao do Posavskih Podgajaca te u pratnji župnika i dekana Drenovačkog dekanata Marka Mikića dokud se moglo prići prema Rajevu Selu. U Vrbanji se susreo sa župnikom Andrijom Kramarom te potom otišao u Drenovce, gdje ga je srdačno dočekala velika skupina od nekoliko stotina angažiranih ljudi koji pune vreće s pijeskom i voze ih prema marijanskom svetištu na Šumanovicima i predjelu prema šumi kako bi zaustavili širenje poplave. Na kraju nadbiskup je posjetio izbjegle koji su još uvijek smješteni u školskoj dvorani u Otoku.
“Htio bih izraziti ljudsku solidarnost i duhovnu blizinu svima koji su pogođeni ovim poplavama jer doista tri naše župe teško su stradale, odnosno potpuno su poplavljene. Imamo čak i pokojnika i stvarno osjećam i izražavam blizinu sa svima koji su stradali. Moram kazati da smo danas tijekom dana naišli na veliku solidarnost i angažman domaćeg stanovništva i brojnih volontera. Svakako da treba istaknuti dragocjenu pomoć vojske, policije, Gorske službe spašavanja, vatrogasaca, brojnih udruga, pa onda i župnih zajednica i pojedinaca u izgradnji zečjih nasipa, u angažmanu žena koje nastoje biti logistička pomoć onima koji rade na zečjim nasipima noseći im hranu i piće, vidjeli smo veliki angažman brojnih ljudi u smještaju izbjeglica. Posebno moram istaknuti angažman brojnih, posebno mladih ljudi; kako mladića koji su darovali svoju fizičku snagu i rade na zečjim nasipima, tako i brojnih djevojaka i žena koje su se angažirale oko prihvata izbjeglica i logistike”, rekao je nadbiskup Hranić, dodavši kako su značajnu ulogu u organizaciji odigrali suvremeni mediji, odnosno Facebook.
“Ostao sam doista zadivljen tom organiziranošću, solidarnošću. Mislim da su ove poplave ponovo iz ljudi, kao ono početkom Domovinskoga rata, a i mnogi prave tu usporedbu, izvukle ono najbolje, najplemenitije što čovjek nosi u sebi, da su se ponovo ljudi udružili i da priskaču jedni drugima u pomoć i nastoje nadvladati sve ove poteškoće”, rekao je nadbiskup, potičući sve vjernike nadbiskupije da i nadalje nastave pokazivati solidarnost.
Tri stradale župe na području Cvelferije, uz Baranju te valpovački i miholjački dio, trenutno su najsiromašniji dio nadbiskupije, gdje su ljudi pogođeni velikom nezaposlenošću, velikim ekonomskim poteškoćama, gdje se događa najveći odljev stanovništva, smatra nadbiskup, a sada ih je pogodila još i ova katastrofa. Stoga će nadbiskupija, u granicama svojih mogućnosti, pokazati solidarnost, pomoći svima stradalima kako bi osjetili da nisu ostavljeni. “Tijekom rata mogli smo osjetiti veliku solidarnost brojnih ljudi i mislim da kao biskupija možemo zajedničkim snagama pomoći naše tri župe. Nastojat ćemo se kao biskupija usmjeriti kako na osobit način pomoći kada se ljudi počnu vraćati svojim kućama jer znamo kakvu će situaciju zateći. Tu će trebati velika pomoć i pozivam čitavu našu nadbiskupijsku zajednicu da u tome bude solidarna”, poziva nadbiskup Hranić, izražavajući nadu da više neće biti proboja nasipa, da će ono što se brani biti obranjeno i da se razmjeri katastrofe neće dalje širiti.