Slavonski Brod, (IKA) – Blagdan Blažene Djevice Marije od brda Karmela – Gospe Karmelske proslavljen je u subotu 16. srpnja u župi Duha Svetoga u Malom Parizu u Slavonskom Brodu. Svečano večernje slavlje u župnoj crkvi Duha Svetoga pred mnoštvom okupljenih vjernika, članova karmelske bratovštine i Zajednice karmelskih laika, predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Uz domaćeg župnika Floriana Kveteka suslavili su domaći župni vikar Ivan Kuterovac, župni vikar iz Vinkovaca Marko Martić, domaći sin, te ovogodišnji mladomisnik Đakovačko-osječke nadbiskupije Ivan Lovrić, koji će službu župnog vikara nastaviti u toj brodskoj župi. Kako u toj župi već 47 godina djeluju redovnice karmelićanke Božanskog srca Isusova na slavlju su uz domaće nazočne bile i njihove susestre iz Zagreba s provincijalnom glavaricom s. Kristinom Pišković.
U homiliji nadbiskup je naglasio da nas blagdan Gospe Karmelske poziva da u Mariji, Isusovoj i našoj majci, onoj koja je prva povjerovala, prepoznamo navještaj boljih vremena i početak novog svijeta, da poput proroka Ilije u svojim životima prepoznajemo znakove nade, koji nas potiču na borbu protiv malodušnosti i beznadnosti. Ustvrdivši da je kršćanin po svojoj naravi nositelj pouzdanja, nade i optimizma, upozorio je na lažne proroke i lažne spasitelje našega vremena te posvijestio da naša nada nije u bilo kakvom oblaku i znaku, nego u oblaku i znaku Marijinu, u njezinoj vjeri i pouzdanju u Božju volju, u njezinu izabiranju Boga. Zaključio je da smo pozvani svjedočiti kako samo vjera u Isusa vodi u odustajanje od sebičnosti i egoizma, u altruizam, u veći stupanj solidarnosti i osjećaja za bližnjega, za čovjeka, u bolje prihvaćanje i razumijevanje drugih u njihovim potrebama, u zajedništvo u različitostima i skladan život.
Nadbiskupu Hraniću zahvalila je na poticajnim riječima vjere i nade i s. Monika Havliček poglavarica brodskog samostana karmelićanki Božanskog Srca Isusova, koje u župi Duha Svetoga djeluju od 17. srpnja 1969. godine. Iznijela je kratki pregled svega onoga što su sestre činile kroz proteklih 47 godina u toj župnoj zajednici, a i gradu, odgajajući djecu u Dječjem vrtiću, pomažući župnicima u pastoralnom radu, te karitativnim služenjem. Da bogatstvo karmelske duhovnosti te vrijedne redovnice prenose i na vjernike laike, svjedoče i brojni članovi, prije pet godina osnovane Zajednice karmelskih laika, koju čine, ne samo župljani te župe, nego i cijeloga grada. Duhovno ih prati o. Zlatko Žuvela, karmelićanin.
Pojasnivši da je karmelski škapular znak potpunog sjedinjenja s Kristom nadbiskup Hranić na kraju je mise u karmelske škapulare obukao novih 65 vjernika laika među kojima je bilo dosta djece i mladih, koji su tako postali članovima škapularske bratovštine. Škapular je dio gornje odjeće što ju nose redovnici: benediktinci, cisterciti, premonstrati i karmelićani. Simbolički škapular, načinjen od komadića platna, nosi i pobožni puk, kao znak sudjelovanja u povlasticama i zaslugama pojedinoga reda. Najpoznatiji od tih škapulara je karmelski koji nose kao zalog zaštite Majke Božje. Naime, svetom Šimunu Stocku, trećem po redu generalu karmelićanskog reda, ukazala se Blažena Djevica Marija i tom prigodom dala mu škapular i obećanje da će svatko tko ga bude nosio i s njime umre biti pošteđen muka u paklu. Gospa je obećala da će nositelje njezina škapulara, koji budu savjesno izvršavali obveze koje proistječu iz prihvaćanja škapulara, prve subote nakon smrti izbaviti iz čistilišta. “Subotnju povlasticu” potvrdio je papa Ivan XXII. godine 1322. Blagdan Blažene Djevice Marije od Karmela proglašen je za cijelu Crkvu 1726.