Suslavitelji su bili župnik vlč. Jure Lovrinčević i nadbiskupov tajnik vlč. Renato Pudar, a liturgijsko pjevanje predvodio je mješoviti župni zbor.

Na početku homilije nadbiskup Križić podsjetio je kako se treća nedjelja došašća u narodu naziva radosnom nedjeljom, a razlog tome su liturgijska čitanja u kojima predvladava govor o radosti. „U prvom čitanju narod je pozvan na radost jer mu je Bog oprostio grijehe i sada stoji u sredini njegovoj kao silni Spasitelj. Izabrani narod svojih grijeha postaje svjestan tek kada zbog njih bude udaren zlom i tada se počinje za njih kajati, ali se također javlja i osjećaj da je od Boga napušten. Tada Boga kreću ufano zazivati, ali kada ih Bog izbavi uskoro ga nanovo zaboravljaju“, rekao je propovjednik.

Biskup je potom je ustvrdio kako se i danas događa nešto slično te dodao da je cijela povijest spasenja povijest ljudskog zastranjenja s jedne strane i Božjeg milosrđa i traženja odlutaloga čovjeka s druge. „Čovjek može biti istinski sretan samo ako se vrati svome Bogu, ako doživi Božje praštanje i ljubav“, rekao je nadbiskup i dodao da se ta ljubav na poseban način očitovala u Isusu Kristu.

„U drugom čitanju apostol Pavao također poziva na radost i inzistira na njoj, a razlog naše radosti je iskustvo Božje blizine bez koje bi ona uvijek bila nestalna. Kada se ne osjeća Božja blizina, onda se i male poteškoće vide kao nepremostive prepreke, ali velika je istina da Bog želi da čovjek bude radostan i sretan. Međutim, to nije moguće bez nutarnje punine koju može dati samo Bog“ kazao je nadbiskup.

Pojašnjavajući evanđelje nadbiskup je Ivana Krstitelja opisao kao Božjega čovjeka, proroka za kojega i narod osjeća da ga je u njemu pohodio Bog. „Narod je bio na izmaku snaga – gladan i siromašan, ali isto tako željan Božje riječi i gledanja Boga te svjestan da je zato potrebno obraćenje srca. Ivan u odgovoru na spomenuto pitanje inzistira na ljubavi, milosrđu, dobroti i velikodušnosti. Na taj način on pokazuje da se mi, ako se želimo susresti s Bogom, najprije moramo susresti sa čovjekom i napraviti nešto za druge, a posebno za siromašne“, rekao je.

„Odnos prema Bogu ne dopušta preskakanje bližnjega. Bez dobrog odnosa s bližnjim, nema dobrog odnosa s Bogom. U ljudskim djelima ljubavi, Isus naglasak nikada ne stavlja na količinu onoga što smo dali, već na količinu ljubavi s kojom nešto dajemo. Pojašnjavajući evanđeoski ulomak i odgovore koje Ivan daje carinicima i vojnicima nadbiskup ističe kako je za susret s Bogom najviše potrebno da svi poradimo na sektorima ljubavi, pravednosti i milosrđa. Svi smo se pozvani na mjestima na kojima jesmo, poslovima na kojima jesmo posvetiti, a to je moguće jedino ako svoje poslove radimo pošteno, pravedno i s ljubavlju. Braćo i sestre, Bog od nas ne traži ništa izvanredno, nego samo to da budemo vjerni u življenju svoje svakodnevice,“ zaključio je u propovijedi nadbiskup Križić.

Na kraju misnoga slavlja obratio se župnik koji je najprije vjernike podsjetio kako se na današnji dan slave i „Materice“ te je svim majkama čestitao njihov dan i zaželio da ga dostojno proslave u krugu svojih obitelji. Nakon što je rekao župne obavijesti, zahvalio je Bogu na radosti i milosti da je njihovu župu na treću nedjelju došašća pohodio otac nadbiskup kojemu je zahvalio što je nastavio tradiciju svojih pretčasnika da pohode makarsku katedralu u došašću i korizmi.

Vlč. Lovrinčević također je izrazio zahvalnost nadbiskupu što je njihovu crkvu odredio kao jedno od mjesta u kojima će se moći dobiti potpuni oprost u nadolazećoj jubilejskoj godini te na upućenoj pastirskoj riječi. Potom je jedan ministrant nadbiskupu uručio prigodni poklon, a prije svečanoga blagoslova nadbiskup je, budući da se neće vidjeti prije Božića, svima čestitao Božić i zaželio blagoslovljenu Novu godinu te da se Isus rodi u srcu svake obitelji te župne zajednice, ali i cijeloga grada kako bi svima mogao reći „Ne boj se, ja sam s tobom“.