Za generalnog tajnika HBK hrvatski su biskupi izabrali doc. dr. Krunoslava Novaka s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. „Javno mu zahvaljujem što je prihvatio tu službu”, rekao je mons. Puljić, ističući kako je HBK zajednička institucija, te je također zahvalio i varaždinskom biskupu Boži Radošu što je u generalno tajništvo dao na službu svećenika svoje biskupije.

Biskupi su se složili i s prijedlogom splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića da se za crkvu Svete obitelji u Solinu od Svetog Oca zatraži status manje bazilike – basilica minor. „Nadbiskup Barišić želio je toj crkvi dati nacionalnu vrijednost. Solin po svojoj povijesti ima ne samo lokalno nego i nacionalno značenje. Ondje počiva naša kraljica Jelena koja je preminula 976. godine, a sagradila je zasigurno prvu crkvu Gospi u čast u našim krajevima. Osim toga, ondje je i mjesto rezidencije naših kraljeva, a tu je okrunjen i Zvonimir kojega je papin delegat Gebizon tu krunio. I Zvonimir je napravio za vjernicu kojim je obećao da će braniti sirote i udovice, da će braniti Crkvu, da neće dopuštati nereda, itd. Zato nam je Solin važan. I mi smo se složili da se traži naslov manje bazilike za novu crkvu u Solinu.”

Također je HBK pristala biti pokrovitelj proslave sv. Jeronima uz 1600. obljetnicu njegove smrti. Očekuju i Papino pismo u povodu tog jubileja. „Jeronim je bio crkveni naučitelj, prevoditelj Svetog pisma, važan crkveni otac kojega ove godine obilježava cijela Crkva.” Blagdan će 30. rujna biti proslavljen u Solinu, a dan ranije na Sveučilištu u Splitu bit će održano i stručno predavanje o njemu. „Lijepa je činjenica da je Jeronim zaštitnik Dalmacije, naših triju redovničkih provincija, veže se uz naš narod, i rođen je na našem terenu. Rado ćemo sudjelovati na toj proslavi.”

Na kraju zasjedanja HBK hrvatskim se biskupima pridružio i državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin. To je njegov treći dolazak u Hrvatsku u protekle tri godine. U Zagrebu je bio 2017. na poziv kardinala Josipa Bozanića kada je blagoslovio velike dvorane Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Prošle godine trebao je rediti mons. Jozića, no zbog nesreće ređenje je odgođeno, ali kardinal Parolin je stigao u Split na dan kada je bilo planirano ređenje. I posjetio je mons. Jozića u bolnici, što je on komentirao kao znak očinske brige i blizine. „Osjetio sam – došao mi je otac”, tim je riječima mons. Jozić komentirao taj posjet. A ubrzo nakon posjeta kardinala Parolina uslijedio je i poziv Svetog Oca. Upravo taj posjet kardinala Parolina mons. Joziću u bolnici bio je dirljiv za hrvatske biskupe, kako je posvjedočio mons. Puljić.

Problem koji potresa cijeli svijet je COVID 19. U razgovoru s kardinalom Parolinom osvrnuli su se na Papin molitveni petak 27. ožujka na praznom Trgu Svetog Petra u Vatikanu. „Bila je to potresna scena – Papa se obraća cijelom svijetu na praznom trgu. I danas sam pod dojmom tog prizora gledajući Papu usamljenog, ali ne obeshrabrenog. Kardinal Parolin nas je ohrabrio da ne klonemo, da vodimo brigu o svima koji su nam povjereni i da štitimo ugrožene.”

No, kardinal Parolin im je prenio i vrlo radikalan stav pape Franje: „Nikada se više u Crkvi ne smije dogoditi ono što se događalo. Treba zaštititi ugrožene i Crkva treba biti na braniku svih onih koji su, ne daj Bože, iskorištavani.” U tom kontekstu spomenuto je i pismo kardinala Saraha biskupima u svijetu da praćenje mise putem medija ne može zamijeniti osobno sudjelovanje u misi, s porukom „hitno je potrebno vratiti normalnost kršćanskog života uz osobno sudjelovanje, fizičku prisutnost na misi”.

Kardinal Parolin rekao je da ovo stanje koje je situacija koronavirusa stvorila ima dvostruki učinak. Sretni smo i Bogu zahvalni da se u to vrijeme ostvarilo puno kreativnih aktivnosti da se ljudi nisu osjetili napuštenima i nisu ostali bez duhovne hrana, makar bila virtualna. Bilo je važno da mogu pratiti misu, slušati nagovor. Mediji su odigrali vrlo pozitivnu ulogu. No, kardinal Parolin također je napomenuo, a i kardinal Sarah to jasno ističe, mi sada u uvjetima ‘popuštanja’ moramo učiniti sve da nam se ljudi ne zadovolje virtualnim slavljima misa i gledajući na televiziji. Misa je nešto zajedničko, i nema zajedništva bez sudjelovanja oko stola, nema toga bez sudjelovanja na euharistiji.

Kardinal Parolin upozorio je da postoji ozbiljna opasnost da se „ljudi zadovolje virtualnim.” Na pitanje postoji li strah da će teško biti sada vratiti ljude u Crkvu, mons. Puljić odgovara: „U onoj situaciji bili smo iznenađeni onim što se događalo, primjerice, u sjevernoj Italiji. I nismo mogli ne osjetiti potresenost gledajući ljude koji su stradali. I bilo je potrebno reći ljudima, osobito koji su slabijega zdravlja, stari ili rizična skupina, osloboditi ih od fizičkog sudjelovanja. Sada neće trebati ljude puno zvati nazad, samo će trebati osloboditi ih straha. Virus je još uvijek aktualan i aktivan, i još uvijek postoji zaista ozbiljna opasnost od njega.”