kog nadbiskupa o današnjim prilikama Crkve u Sloveniji
Vatikan, 16. 9. 1999. (IKA) – Papa Ivan Pavao II. kreće u nedjelju, 19. rujna, na svoje drugo apostolsko putovanje u Sloveniju. Središnji događaj Papina jednodnevnog boravka, kojega će provesti u Mariboru, proglašenje je blaženim mariborskoga biskupa Antona Martina Slomšeka (1800-1862), čije je herojske kreposti priznao već u tijeku svoga prošlog pastoralnog pohoda Ljubljani, Postojni i Mariboru od 17. do 19. svibnja 1996. Poluslužbeni vatikanski dnevnik “L’Osservatore Romano” u broju od srijede, 15. rujna, posvećuje Papinu pohodu Sloveniji posebni prilog od 9 stranica na talijanskom, te četiri stranice na slovenskom jeziku. O liku budućeg blaženika, povijesti Crkve u Sloveniji osobito najstarije biskupije, Maribora, Sloveniji danas i ostalim temama vezanima uz posjet pišu među ostalim predsjednik Slovenske biskupske konferencije ljubljanski nadbiskup Franc Rode, mariborski biskup Franc Kramberger te talijanski i slovenski novinari.
Ljubljanski nadbiskup u svom napisu oslikava stanje Crkve u Sloveniji te ističe kako se Slovenija trenutno nalazi u stanju tranzicije. “Dok je s jedne strane još uvijek teško opterećuje komunističko nasljeđe iz prošlosti s druge strane se ukazuje nešto novo što budi nadu u bolju budućnost”, piše ljubljanski nadbiskup. Prema istraživanjima uglednog lista “Nova Revija” 82% državnih okvira potječe iz stare komunističke “nomenklature” što znači da je u Sloveniji ostala ista vlast. Otud, prema nadbiskupu, ozračje straha u narodu s raširenom ravnodušnošću prema političkim zbivanjima. Iz privatizacije vlasništva, koju je slovenski parlament izglasao krajem g. 1991., najveću su korist izvukli bivši komunisti koji su od nekadašnjih upravitelja postali vlasnici. “To se posebno ogledava na području sredstava javnih priopćivanja koja su gotovo sva u rukama bivših političkih snaga i koja svojim snažnim monopolom napadaju Crkvu i njezine predstavnike žestinom koja nije viđena ni u posljednjim desetljećima komunističkog režima”, ističe ljubljanski nadbiskup. Drugo osjetljivo područje na kojem se osjeća prevlast bivših komunista je škola. Prema novom zakon iz g. 1996. u državnim je školama zabranjena svaka vjerska djelatnost. Riječ je dakle o laicističkoj, posvjetovnjačenoj i ateističkoj školi, dodaje nadbiskup Rode. “Dovoljan je jedan pogled na ostale europske zemlje”, ističe ljubljanski nadbiskup, “gdje je vjeronauk pod vlašću Crkve fakultativni predmet da se ustvrdi kako Slovenija predstavlja neshvatljiv izuzetak, s obzirom na njezinu kršćansku tradiciju i identitet naroda s katoličkom većinom”.
No postoje i znaci nade. Nadbiskup na prvome mjestu ističe kako je u veljači ove godine potpisan ugovor o pravnom statusu Crkve između državne i crkvene komisije koji je potom raspravljen i ratificiran na najvišoj razini slovenske Vlade i Svete Stolice.
Glede vjeronauka ljubljanski nadbiskup ističe podatak da i danas, kao i u doba komunizma, 80% djece i mladeži u Sloveniji pohađa vjeronauk u župama koji predaju svećenici uz pomoć redovnika i laika. Uz to, nakon završetka komunističkog razdoblja, Crkva ima mogućnost osnivanja privatnih škola tako da danas djeluju četiri gimnazije. No, prema nadbiskupu, za dva milijuna stanovnika Slovenije moralo bi ih biti barem deset. Crkva je osim toga otvorila brojne dječje vrtiće a što se tiče pastorala mladeži nadbiskup među ostalim podsjeća na djelovanje skupina skauta, duhovne vježbe te susrete za duhovna zvanja. Među pozitivnim vidicima posebnu pozornost zaslužuju katolički radio “Ognjišče”, treći po slušanosti u zemlji, različite izdavačke kuće i katolički tisak, u kojem prednjači list za mlade “Ognjišče”, najrašireniji mjesečnik u zemlji, te”Družina” kao jedan od najčitanijih tjednika.
Najveći problem predstavljaju zvanja. Trenutno u tri slovenske biskupije – Ljubljani, Mariboru i Kopru – djeluje 887 svećenika te 281 redovnik: jedan svećenik na 1.800 duša. Biskupijskih je sjemeništaraca 102, a redovničkih 61. Svake godine se zaredi oko 25 novih svećenika. Od g. 1939. broj svećenika je smanjen za oko 90. To je malo ako se uzme u obzir da je 157 svećenika ubijeno u tijeku komunističkih progona nakon II. svjetskog rata. Još je drastičnije opadanje broja redovnica koji je smanjen za više od pola. Dok ih je g. 1939. bilo 2.091, danas ih je tek 972. Glavni uzrok tomu je zatvaranje njihovih kuća na području cijele Slovenije od strane komunista krajem 40-ih godina. Nadu bude brojni laici zauzeti u različitim pastoralnim službama kao pastoralni savjetnici župnika, članovi ekonomskih vijeća, osobe koje se brinu za čišćenje Crkve, odgovorni za dječje vrtiće i staračke domove te djelatnici caritasa. “Crkva u Sloveniji je bila teško kušana u tijeku revolucije i razdoblju neposredno nakon rata. Vijeće za mučenike predstavilo je Vijeću za Veliki jubilej imena 204 slovenska mučenika”, istaknuo je nadbiskup Rode. Jedna od značajki Crkve u Sloveniji je intenzivni molitveni život. Uz poštivanje tradicionalnih oblika pobožnosti u brojnim župama i crkvama sve su raširenije molitvene skupine. Osim toga posvuda niču novi pokreti: fokolarini, neokatekumeni, zajednica “Emanuel”, pokret “Duhovne obnove” (“Rinnovamento dello Spirito”). Nadbiskup Rode na kraju je istaknuo znatni prinos vjernika u obnovi brojnih župnih i filijalnih crkava dodajući kako će sva ta nastojanja i napori biti ocjenjivani na Nacionalnom plenarnom koncilu koji će započeti u studenome ove godine.
“Kada Sveti Otac Ivan Pavao II. 19. rujna dođe u Sloveniju da proglasi blaženim slugu Božjeg Antona Martina Slomšeka naći će živu i vjernu Crkvu koja nastoji izliječiti rane iz prošlosti i koja hrabro i s povjerenjem kroči prema trećem kršćanskom tisućljeću”, zaključio je nadbiskup Rode.