Beč, 12. 9. 1997. (IKA) – “Kao katolik mogu samo poželjeti da Ruska Pravoslavna Crkva, koja ima dugu tradiciju i jaku duhovnost, koja je bila postojana u vjeri tijekom 70 godina progonstva, preživi i ojača unatoč problema što ih nosi današnje sekularizirano društvo”, istaknuo je bečki nadbiskup dr. Christoph Schoenberg u razgovoru za “Wiener Kirchenzeitung”, komentirajući svoj nedavni posjet Ruskoj Pravoslavnoj Crkvi. Ako postoji “i najmanja mogućnost da se pomogne sestrinskoj Crkvi u Rusiji, Katolička ju Crkva mora iskoristiti”, rekao je nadbiskup Schoenberg dodavši kako su pravoslavni kršćani “zalog budućnosti te zemlje” i “nositelji kršćanske vjere i njene socijalne i izlječiteljske snage”, te su kao takvi “nada te zemlje”. Društvene prilike u Rusiji nadbiskup je nazvao “paradoksnima”. Crkva iza sebe ima 70-togodišnje iskustvo progonstva, u kojemu su zatvoreni deseci tisuća vjerskih zdanja i u kojima je Crkva bila u svojevrsnom getu – isključena iz kulture, znanosti i društva. Danas, pak, stanovnici te zemlje stoje “između oduševljenog prihvaćanja zapadne civilizacije i potrage za novim ruskim identitetom”. Povećano zanimanje za rusku povijest, prije svega crkvenu, osjeća se posvuda. “Ponovna izgradnja čovjeka” najpreča je zadaća Pravoslavne Crkve u Rusiji, u kojoj je u proteklih nekoliko godina nastalo više od 200 različitih sekti i religioznih pokreta. Bečki je nadbiskup na kraju svog razgovora za list iskazao razumijevanje za današnju usku povezanost Crkve i države u Rusiji. “Ruska Pravoslavna Crkva nema drugog uporišta u ruskome narodu. Ona je na državu, na svojevrstan način, nužno upućena”, istaknuo je nadbiskup Schoenberg.