NADBISKUP TAURAN U BANJOLUČKOJ BISKUPIJI
Banja Luka (IKA/TABB )
"Nakon svega što sam vidio i doživio ovih dana, ponosan sam što sam katolik", izjavio je nadbiskup Tauran Tajnik Svete Stolice za odnose s državama nadbiskup Jean-Louis Tauran u pratnji apostolskog nuncija u BiH nadbiskupa Giuseppea Leanze pretposljednjega dana svog posjeta Crkvi u BiH u četvrtak 11. svibnja doputovao je u pastoralni pohod Banjolučkoj biskupiji.
Banja Luka, 13. 5. 2000. (IKA/TABB) – Tajnik Svete Stolice za odnose s državama nadbiskup Jean-Louis Tauran u pratnji apostolskog nuncija u BiH nadbiskupa Giuseppea Leanze pretposljednjega dana svog posjeta Crkvi u BiH u četvrtak 11. svibnja doputovao je u pastoralni pohod Banjolučkoj biskupiji. Odmah po svome dolasku nadbiskup Tauran je u pratnji svoga domaćina banjolučkog biskupa Franje Komarice pohodio katedralu Sv. Bonaventure, gdje se zadržao u kraćoj molitvi. U poslijepodnevnim satima u do temelja srušenom svetištu župe Sv. Male Terezije u Presnačama susreo se sa šezdesetak svećenika, redovnika i redovnica koji pastoralno djeluju u biskupiji, posjetivši prije toga mjesto na kojem su u svibnju 1995. spaljeni upravitelj svetišta vlč. Filip Lukenda i s. Cecilija Grgić.
Duboko potresen, nadbiskup Tauran govorio je nazočnima o veličini žrtve mučenika vlč. Lukende i s. Cecilije, istaknuvši kako se pred njima osjeća “malenim i nedostojnim”. Istaknuo je da nema života bez križa, što nerijetko zaboravljaju oni koji žive vladajući se prema zakonima slobode bez odgovornosti. Apostrofirao je i izreku sv. Male Terezije da kap ljubavi može pobijediti sve. Prikazao je zauzimanje Svete Stolice za mir u BiH, koje se temeljilo na tri načela: etničko čišćenje je zločin protiv humanosti i čovjekova prava na zavičaj; razlikovanje žrtve od agresora; rješenje će biti moguće samo ako se bude poštivala povijest i pravednost. Potaknuo je nazočne na ustrajnost, pohvalivši ih što mogu uzdignuta pogleda svakome pogledati u oči, budući da nikome nisu zla učinili i dodao da oni “pripadaju vrsti svjedoka”, izrazivši ujedno svoju radost zbog složnog djelovanja biskupijskog i redovničkog klera. Na kraju je pozvao na složni rad i molitvu da u ovom svijetu, koji još nije Božji, ubuduće ne vlada zakon sile, nego zakon ljubavi.
Nadbiskup Tauran potom je sudjelovao u misnom slavlju u banjolučkoj katedrali koje je predvodio biskup Komarica u zajedništvu s tridesetak svećenika. Na početku mise, pozdravljajući posebno nadbiskupa Taurana, biskup Komarica ga je zamolio da prenese Svetom Ocu izraze zahvalnosti vjernika Banjolučke biskupije na trajnoj očinskoj skrbi, ne samo za ovdašnje Hrvate već i sve stanovnike BiH. Predstavljajući nadbiskupu dvjestotinjak nazočnih vjernika, biskup Komarica istaknuo je kako su oni ostali u Banjoj Luci i da su živi dokaz kako se i pored svih ratnih stradanja s vjerom u Boga i ustrajnošću može opstati na svojim ognjištima te oprostiti onima koji su ih progonili, čvrsto vjerujući kako se samo praštanjem može polako, ali sigurno vraćati povjerenje i nastaviti suživot. U svojoj propovijedi nadbiskup Tauran zahvalio je i ohrabrio nazočne vjernike, istaknuvši da je njihov “poziv u ovoj zemlji učiniti da život trijumfira nad smrću”. Završavajući svoju propovijed i osvrćući se na svoj posjet Crkvi u BiH, nadbiskup je rekao: “Nakon svega što sam vidio i doživio ovih dana, ponosan sam što sam katolik!” Na misi je sudjelovao i veleposlanik BiH pri Svetoj Stolici prof. Vlatko Kraljević.
U petak 12. svibnja državni tajnik Svete Stolice u pratnji nuncija Leanze, biskupa Komarice i suradnika posjetio je srpskopravoslavnoga banjolučkog episkopa Jefrema Milutinovića. Razgovarali su o izgradnji zajedničke budućnosti u BiH, kao i o zajedničkom radu kršćana na prevladavanju ratnih rana. Istoga dana Tauran je posjetio i banjolučkog muftiju Edhema ef. Čamdžića. Sugovornici su zaključili da se zajednička budućnost može graditi samo ako se nadiđu ratne rane. Muftija Čamdžić je s posebnom zahvalnošću istaknuo pozitivnu ulogu Svetog Oca u tijeku rata u BiH.
Nadbiskup Tauran zatim je razgovarao i s premijerom Vlade Republike Srpske Miloradom Dodikom. Tom prigodom postavio je pitanje sudbine dvojice otetih banjolučkih svećenika, vlč. Ratka Grgića i vlč. Tomislava Matanovića, o čijoj se sudbini već više godina ništa ne zna. Bilo je riječi i o mogućnostima povratka izbjeglih i prognanih koji se žele vratiti na svoja ognjišta, kao i o rješavanju povratka privatne i crkvene imovine zakonitim vlasnicima. Tim je susretom ujedno završio pohod državnog tajnika Svete Stolice za odnose s državama Crkvi u BiH.