Nadbiskup Zgrablić predvodio proslavu blagdana Gospe od Sniga u župi Kukljica

Na početku slavlja, nadbiskup Zgrablić, don Marko Vujasin, župnik Župe Obraćenja sv. Pavla u Kukljici kojoj crkva Gospe od Sniga pripada i dio vjernika uputio se u procesiji od kukljičke župne crkve, središtem mjesta do kukljičkog pristaništa, gdje su se nadbiskup i puk ukrcali u brod i otplovili prema crkvi Gospe od Sniga. U uvali Ždrelašćica već je bio puk koji se ispovijedao i častio Mariju pred zavjetnim kipom Gospe od Sniga koji se tijekom cijele godine nalazi u toj crkvi.

Nakon mise na blagdan Gospe od Sniga, taj Gospin kip u procesiji brodovima odnosi se iz crkve Gospe od Sniga u župnu crkvu Obraćenja sv. Pavla u Kukljici gdje na pokrajnjem oltaru ostaje puku za čašćenje do blagdana Male Gospe, kada se kip koji je okićen brojnim zlatnim nakitom kao zavjetnim darom vjernika, u procesiji brodovima opet odvozi u crkvu Gospe od Sniga.

Prema predaji, 1514. godine za vrijeme jednog ljetnog nevremena, ribari su se sklonili na mjesto u Ždrelcu gdje se sada nalazi crkva i tu su našli sliku Gospe Snježne. Tu su sliku ribari odnijeli u župnu crkvu u Kukljicu, no sutradan te slike u crkvi nije bilo, nego su je opet našli na istom mjestu, u uvali Ždrelašćica gdje je crkva Gospe od Sniga koja je i zaštićeni spomenik kulture.

Nadbiskup Zgrablić osobito je pozdravio hodočasnike s otoka Ugljana koji su pješice oko četiri sata hoda hodočastili do crkve Gospe od Sniga, krenuvši u noći, unatoč kiši, kako bi bili u molitvi i sudjelovali na misnom slavlju.

„Blagdan Gospe od Sniga povezuje se uz vjersku istinu o Isusovoj Majci koju od Efeškog sabora zovemo i Bogorodica jer je rodila Isusa, pravog Boga i pravog čovjeka“, rekao je nadbiskup Zgrablić te je i slavljen misni obrazac Svete Marije Bogorodice.

„Kao što je Bog učinio nešto veliko u Marijinom životu – po Kristu se najuže povezao s Marijom, s Marijinim tijelom i njenim životom, tako se Bog povezao s našim životom, na način da smo po sakramentu krsta postali jedno u Kristu. Bog nas je tako duboko približio sebi, da sve dobro, blagoslov i novi život koji je donio na svijet po Kristu i našem krštenju, po sakramentima koje slavimo, da to prelazi na nas i postane naše. Da nam to postane veliki dar, nešto od čega i za što moramo živjeti. To nam Gospodin želi darovati – to najveće dobro od kojega veće ne možemo ni zamisliti, Bog nam pokazuje u Mariji“, poručio je mons. Zgrablić, istaknuvši da je Marija prototip.

„Bog nam je dao Mariju da nam pokaže što on želi ostvariti u nama i našem životu. Da nam Marija bude pokazatelj na putu života. Kako je Marija primila Krista, Boga u svoj život, da nas nauči da i mi tako primimo Boga u svoj život. Ne da ga primimo kao neke etičke norme, tradiciju, običaj, nego da je Bog doista dio našeg života“, naglasio je nadbiskup.

Božja veličina je i u jednostavnosti u kojoj nam se pokazao, rodeći se kao dijete u krilu majke Marije, da ga kao takvog možemo prepoznati, pokloniti mu se i da poput Marije sve događaje pohranjujemo u svom srcu. Evanđelje kaže da je Marija sve događaje prebirala u svom srcu. „Da vidimo što Bog čini, što je izvor povijesti i moga života, ljubav koju Bog iskazuje u mom životu – da to pohranjujem u svoje srce. Ne samo da ja to znam, nego da to duboko živim u sebi, u svom otajstvu – da mi to ne dâ mira, da me to veseli, ispunja i privlači, da na tu ljubav odgovaram“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je potaknuo da se, poput Marije, potpuno povjerimo Bogu i predamo njegovoj ljubavi, da bi proslavljeni, uskrsli život kojeg je Krist donio na ovaj svijet, postao sastavni dio našeg života, da se toj Božjoj blizini možemo radovati.

„Da nam život bude lijep, unatoč poteškoćama i križevima. I nama će se dogoditi što se dogodilo Mariji, što joj je sv. Šimun prorekao: ‘I tebi će mač boli probosti dušu’. Ali, Marija je to prebirala u svom srcu i gajila ljubav u životu, jer je znala da je Bog s njom. Sve što možemo dobiti u ovom svijetu, nema u sebi kapaciteta učiniti nas sretnim i ispuniti naše srce mirom. To – ispuniti naše biće, mogu Bog, otajstva Božje ljubavi i Marija. Ako ispravno žive svoju vjeru, kršćani bi zaista morali biti najsretniji ljudi na svijetu. Ako Boga imamo, ništa nam ne nedostaje, ništa veće ne možemo dobiti. Najveće smo već postigli“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je razmatrao i dio iz uvodne molitve, Predslovlja mise Gospe od Sniga kojom se slavi Marija Bogorodica, u kojem se kaže da je Marija „čudesno otajstvo i neizrecivi sakrament“.

„To su jako sadržajne riječi. Riječ otajstvo je nešto što znamo, ali nemamo mogućnosti to do kraja spoznati. Čovjek kao biće je misterij, otajstvo. Marija je čudesno otajstvo koje je Bog stavio među nas. Bog je izabrao jednu od nas, mladu djevojku, kad je došla punina vremena, kad je došao vrhunac vremena – nema većeg vrhunca od toga, nego kad se Bog utjelovio – izabrao je djevojku da je on kao Bog, silom i snagom Duha Svetoga, započeo život na zemlji, nama u svemu jednak, osim u grijehu.

Dakle, Bog nas je toliko počastio, Bog je učinio nešto tako veliko, da se udostojao uzeti materiju i postao je jedan od nas. Bog se tako snizio, ponizio, ali ne samo da postane jedan od nas, nego da nas time počasti – da nešto učini s nama, za nas, da nam na naš način dokaže i pokaže koliko je njemu stalo do nas. Da nam kroz Mariju pokaže put, koji je njegov plan, da nam pokaže svoju veliku tajnu plana s nama, da se ne izgubimo na putu našeg života. Da ne izgubimo najvažnije u životu, a to je vječno zajedništvo s Bogom koje već sada i ovdje moramo započeti.

Kao što se Bog utjelovio u Mariji i njenom životu, da je ona postala Bogorodica, rodila je pravog Boga i pravog čovjeka, da se Bog može nastaniti u našem biću, da mi postanemo dionici Božjeg života“, rekao je nadbiskup, istaknuvši: „Zato molitva kaže da je Marija ‘neizrecivi sakrament’. Dakle, toliko je velik, da nema mogućnosti da mi to izrazimo do kraja. Taj neizrecivi sakrament znači da gledamo vanjske znakove. Marija je nama vidljivi, vanjski znak, ono što Bog u realnosti, veliko i veličanstveno, otajstveno, izvodi u Marijnom životu, ali i u našem životu“, poručio je predslavitelj, upozorivši: „Kršćanska vjera nije teorija, utopija, popis etičkih normi, skup lijepih želja i plod ljudskog uma ili istina do kojih smo došli našim logičkim promišljanjem i zaključcima“.

Nadbiskup je podsjetio da u kolovozu Crkva pod više naziva i blagdana slavi Blaženu Djevicu Mariju. Blagdan Gospe od Anđela je 2. kolovoza, svetkovina Uznesenja BDM na nebo, 15. kolovoza, Gospa od Utočišta, Gospa Voćinska, 21. kolovoza, BDM Kraljica, 22. kolovoza, BDM Bunarićka u Buniću u Vojvodini, 27. kolovoza i Gospa od Suza u Pleternici, 31. kolovoza.

„Među različitim nazivima koji se odnose na Mariju, Isusovu i našu Majku, 5. kolovoza je Gospa Snježna. Taj naziv vezan je uz baziliku Sveta Marija Velika (Santa Maria Maggiore), jednu od pet veličanstvenih bazilika u Rimu izgrađenu na jednom od sedam rimskih brežuljaka, Eskvilinu. Ta je bazilika i jedna od najstarijih crkava Majke Božje i svetišta podignutih njoj u čast na Zapadu. Dan u koji se obilježava Gospa od Sniga 5. kolovoza povezan je i s tom bazilikom“, rekao je mons. Zgrablić.

Podsjetio je da se, prema pobožnoj predaji, u noći između 4. i 5. kolovoza 358., Blažena Djevica Marija pojavila u snu bogatom rimskom patricijskom bračnom paru, Ivanu i njegovoj supruzi koji nisu imali djece, tražeći od njih da izgrade crkvu na mjestu koje im je Marija u snu pokazala.

„Sutradan se bračni par obratio papi Liberiju (papa od 352. do 366.) s nakanom da mu iznesu taj san. Na veliko iznenađenje, i Papa je iste noći usnuo isti san. Zajedno su krenuli na brdašce Eskvilin i našli ga pokrivenog snijegom koji je padao prethodne noći, usprkos ljetnom vremenskom ciklusu. Snijeg usred ljeta prepoznali su kao znak s neba i tu izgradili crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji“, rekao je nadbiskup.

„Tijekom vremena, na Eskvilinu, na temeljima prethodne bazilike iz Liberijevog vremena, izgrađena je nova bazilika i u znak svečanog prihvaćanja zaključka Efeškog sabora iz 431. koji je Isusovu majku Mariju proglasio Bogorodicom. Papa Siksto III. (papa do 432. do 440.) posvetio je tu baziliku Blaženoj Djevici Mariji Bogorodici. Na spomen čudesnog događaja padanja snijega tijekom ljeta, i sada je običaj u toj bazilici u Rimu, za vrijeme liturgijskog slavlja, bacati sa stropa latice bijelih ruža“, opisao je mons. Zgrablić.

„Blagdan Gospe Snježne poziva nas da i mi izgradimo crkvu na mjestu koje nam je začećem i rođenjem svoga Sina pokazala Marija Bogorodica. Mjesto gdje se Bog silom Duha Svetoga začinje, nastanjuje i slavi, to zdanje crkve, svetište, jest naše srce, naš život. Ovaj blagdan nam je poziv da Mariju Bogorodicu slijedimo te Krista poput Marije primamo u svoje biće, na njen način, da njegujemo novi, uskrsli, drugačiji život koji je u nama začet krštenjem. Neka nam Marija doista bude uzor, da u nju gledamo, kako je Marija živjela. Ali, ne samo uzor, nego Marija je i naša majka koja ide s nama, putuje s nama, hodočasti s nama. Marija plovi putem našeg života i njoj se uvijek možemo obratiti. Marija je taj put prošla i iskusila. Marija nam je pomoćnica i zagovornica na putu života da ne zalutamo, da se ne izgubimo“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Nakon mise, mons. Zgrablić, svećenici koncelebranti i brojni puk sudjelovali su u procesiji brodovima od crkve Gospe od Sniga u Ždrelcu do Kukljice. Tijekom procesije Gospin kip nalazio se u jednom brodu kojega je dugim metalnim lancem vukao brod tegljač ispred njega, jer je običaj da ne radi motor brodu u kojem se nalazi Gospin kip.

Za vrijeme procesije, drugi brodovi s hodočasnicima cijelo vrijeme plovidbe kružili su oko broda u kojem se nalazio Gospin kip. U brodu gdje je bio kip molila se krunica, kao i kopnenim putem nakon iskrcaja Gospinog kipa i hodočasnika u Kukljici, odakle je krenula procesija središtem mjesta u kukljičku župnu crkvu Obraćenja sv. Pavla. Za to vrijeme članice KUD-a Kukljica predvodile su pjevanje pjesama Gospi u čast, među kojima je i pjesma Gospi od Sniga na pučkom kukljičkom napjevu, čija je autorica stihova Ana Jaša, članica KUD-a Kukljica.

Pred kipom Gospe od Sniga u župnoj crkvi nadbiskup Zgrablić predvodio je molitvu Anđeo Gospodnji i molitvu Gospi od Sniga te je svima udijelio blagoslov.

Unatoč kišnim prognozama za to blagdansko jutro, zanimljivost je da kukljički puk kaže kako se još nikad tijekom pet stoljeća nije dogodilo da je bila kiša i ružno vrijeme koje bi na blagdan Gospe od Sniga spriječilo održavanje procesije brodovima i nošenje Gospinog kipa. Tako je bilo i ovoga 5. kolovoza, kad je od 8 sati ujutro u Kukljici bilo u potpunosti vedro, a za vrijeme mise i procesije i sunčano.

https://ika.hkm.hr/galerije/foto-blagdan-gospe-od-sniga-u-zdrelcu/