Zagreb, (IKA) – Svečanim euharistijskim slavljem u prepunoj zagrebačkoj katedrali u subotu 25. listopada završena je nadbiskupijska i domovinska proslava uvrštenja zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića u Kardinalski zbor Svete Rimske crkve. Svečana misa, koju je predvodio kardinal Bozanić zajedno s vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem, novim apostolskim nuncijem u Hrvatskoj nadbiskupom Franciscom Javierom Lozanom, hrvatskim biskupima i više stotina dijecezanskih i redovničkih svećenika, započela je ophodom, nakon čega je novog kardinala, odjevenog u korsko kardinalsko ruho, na ulazu u prvostolnicu pozdravio zagrebački pomoćni biskup i prepozit Prvostolnog kaptola zagrebačkog Josip Mrzljak.

“Ovdje Vas čeka Božji narod predvođen svojim pastirima, biskupima i svećenicima, ovdje Vas čeka Vaša katedra, Vaša učiteljska stolica s koje već šest godina propovijedate i poučavate i pokazujete put kršćanskog života svakome dobronamjernom čovjeku”, rekao je biskup Mrzljak kardinalu Bozaniću, poručivši mu: “Vaš glas se i do sada čuo i u katedrali i u nadbiskupiji i u Crkvi koja živi i služi hrvatskom narodu, gdje god se on nalazio, a odsad će Vaša riječ imati još veću težinu, još veću važnost i čut će se još dalje, jer ste kardinal ne samo za našu domovinsku, nego za sveopću Crkvu po cijelom svijetu”. Nakon svečanog ulaska u katedralu, koji je bio popraćen gromoglasnim pljeskom, kardinal Bozanić došao je do svetohraništa, kleknuo pred njim i ostao u kratkoj molitvenoj šutnji, a potom su novog kardinala pozdravili predstavnici domovinske i izvandomovinske Crkve i vjernici laici.

U ime klera Zagrebačke nadbiskupije novoimenovanog kardinala pozdravio je i uputio iskrene čestitke župnik i dekan iz Gline Tomislav Šestak. Svećenici Zagrebačke nadbiskupije kardinalu Bozaniću u toj su prigodi darovali biskupski pastirski štap, koji je, prema idejnom rješenju dr. Ivana Šaška, izradila radionica Antenori iz Venecije. Tijelo štapa izrađeno je od maslinova drveta iz Svete zemlje, a središnji dio urešen je motivima nadahnutim na prikazima iz biskupskoga grba nadbiskupa Bozanića te elementima koji upućuju na hrvatsku ukorijenjenost kršćanske vjere i prožetost križem spasenja u Kristu.
U ime redovnika novome kardinalu čestitao je v.d. predsjednika Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara fra Lucije Jagec, a u ime redovnica čestitala je predsjednica Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica s. Elvira Krišto. U ime Kristovih vjernika laika iz nadbiskupije i cijele Hrvatske čestitala je Janja Herman, a u ime vjernika koji žive izvan domovine novom kardinalu čestitao je ravnatelj Hrvatske inozemne pastve Pero Ivan Grgić. U ime hrvatskog episkopata čestitku i riječi potpore u novoj službi kardinalu Bozaniću uputio je potpredsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, rekavši da s povjerenjem i pouzdanjem Crkva u Hrvatskoj gleda na njegovu osobu. Uz ostalo, nadbiskup Prenđa kazao je da je Crkva pozvana graditi mostove dijaloga i povjerenja unutar sebe i cijeloga hrvatskog društva. Novoimenovanom kardinalu Bozaniću čestitku je u ime biskupa iz BiH uputio kardinal Puljić, podsjetivši kako su ga biskupi iz republika BiH i Hrvatske pratili proteklih dana u Rim, svjedočeći tako crkveno i nacionalno zajedništvo.

“Želio bih da moja služba kardinalata u Crkvi bude snažniji poticaj za vjerodostojno življenje Evanđelja i za razvijanje crkvenosti na mjesnoj i sveopćoj razini; da na nacionalnome planu života ona bude zalog sloge i jedinstva kojemu trajno prijete uski sebični interesi pojedinaca i skupina koji ne rade za dobro Hrvatske; da u društvenome životu ljudi različitih svjetonazora u ovoj službi prepoznaju katoličku otvorenost za dijalog i susretanje koje, s jedne strane trajno traži istinu, a s druge strane nastoji živjeti u skladu s objavljenom Istinom”, poručio je novi hrvatski kardinal Bozanić u propovijedi. Obraćajući se okupljenim vjernicima, kardinal Bozanić rekao je da pred njima želi biti poput glinene posude koja je ispunjena svjetlom, čiju snagu i sjaj očituju dragi vjernici, jer, pojasnio je, bilo koja služba u Crkvi dana je da se očituje Božja ljubav i slava; jer bilo koji stožer nema svoje ispunjenje ni smisao, ako na okupu ne drži dragocjen sadržaj koji omogućuje življenje. Spomenuo je i dragocjeno blago kojega se spomen čuva u zagrebačkoj prvostolnici, kazavši da glas kardinalata progovara iz prekogroblja u likovima blagopokojnih kardinala Franje Kuharića i Franje Šepera, u blaženom kardinalu Alojziju Stepincu kao i u ostalim časnim prethodnicima sve do kardinala Jurja Haulika. No, posebni sjaj toga blaga ste baš vi, živo Kristovo tijelo, spremni za križne putove i navještaj Života bez kraja, poručio je vjernicima kardinal Bozanić. Ističući da čim je čovjeku dana veća povlastica da služi Crkvi posebnom službom, tim postaje svjesnijim težine svoje ljudske slabosti, kardinal Bozanić zaključio je da, ipak umjesto da nas obeshrabri, to nas otkriće treba prisjetiti da je, premda smo mi slabi, Krist jak.

U propovijedi se novi hrvatski kardinal posebice osvrnuo na službu Petra naših dana pape Ivana Pavla II., istaknuvši da Sveti Otac dobro zna koliko je važno poslanje Crkve u hrvatskome narodu te nas je stoga 1994. pozvao da kao zagrebačka Crkva i Crkva u cijeloj Hrvatskoj budemo “apostolom obnovljene sloge” i “kategoričkim moralnim imperativom”. Svjesni da nam je svaka služba dana po Božjemu milosrđu, a ujedno suočeni s izopačenim prikrivanjima istine, razdorima među ljudima i u narodnome biću, dužni smo kao Crkva promicati i donositi rod sloge i istine, premda dobro znamo da takvi plodovi rastu samo na drvetu križa, rekao je novoimenovani kardinal, pozvavši da svatko živi svoje mjesto u Crkvi u uzajamnoj pomoći, proširujući se do obzorja koje dodiruje kršćanski poziv na naviještanje i svjedočenje Radosne vijesti.

Osvrnuvši se na dvadeset i pet godina pontifikata Svetoga Oca, kardinal je kazao da se iz običnoga pitanja što je pontifikat Ivana Pavla II. za hrvatskoga vjernika rađa neobična povijest blizine koja razumije potlačenost Crkve i naroda hrvatskog u komunističkome zatočeništvu; koja ne dopušta da progovori mržnja u ratnome zatiranju; koja se raduje slobodi i potiče na solidarnost i ustrajnost u dobru. Hrvatska povijest bez njegovih bi riječi i zauzimanja bila nepotpuna, a bez njegovih pohoda hrvatska bi vjernička duša bila osiromašena i zato svaka pomisao na njega rađa zahvalnost, zaključio je kardinal Bozanić.