Rukopis „Sjaj neotkopane krune“ proglašen je najboljim rukopisom pristiglim na Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman, koji je GKK ove godine raspisala po treći put s ciljem poticanja književnog stvaralaštva na temu hrvatske povijesti. Rukopis Sjaj neotkopane krune je na Natječaj stigao pod zaporkom Zijon.

Tu je odluku donijelo Povjerenstvo književne nagrade u sastavu: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat i Hrvoje Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist.

Obrazloženje Povjerenstva

Prosudbeno Povjerenstvo ocijenilo je kako je rukopis Sjaj neotkopane krune najbolji roman s temom iz hrvatske povijesti koji je pristigao na ovogodišnji Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela.

Autor je vrstan poznavatelj hrvatske povijesti na kojoj se temelji tekst o sudbini glavnoga junaka fra Luje Maruna. Opširan i kronološki izložen tekst počinje od rođenja djeteta 1857. u Skradinu, koje će postati budući fra Lujo Marun, te putom njegova rada kao franjevca, arheologa i domoljuba, na koncu dovodi do smrti 1939. Punina teksta donosi točne i bogate podatke koje potvrđuje u poznatim dokumentima, ali ujedno prati i osobne ljudske sretne i nesretne trenutke fra Lujina života.

Time se povijest kao široka baza pretače u naizgled uski vrč jednoga života i donosi lik danas zanemarena i širokoj javnosti uglavnom nepoznata i hrabra, višekrat usamljena zanesenjaka za hrvatske starine otkrivene na području Knina i okolice, na kojima počiva i povijest kao teorija. Autor je u posjedu mnogih saznanja o ličnostima koje su odlučivale o hrvatskoj sudbini, zauzimajući stav prema njihovim djelima iz vizure fra Luje Maruna. Taj stožerni lik, prgav i ustrajan u grčevitoj borbi za spas hrvatskih arheoloških spomenika, beskompromisan, žrtvuje sve svoje svećeničke, znanstvene i ljudske pogodnosti koje bi imao da se poklonio ignorantima i protivnicima čudesnih nalaza na iskopanim lokalitetima kojima dokazujemo svoju istinsku povjesnicu.

Roman je pun iznenađenja (pr. javnosti slabo poznata činjenica sukoba fra Luje Maruna i don Frane Bulića), ponešto misterija, kao što je to i red u životnom ciklusu svakoga čovjeka, kako bi tajanstvenost postojanosti života i smrti bila dostojanstvena i nespoznata. Od povijesnih činjenica do dirljivih osobnih momenata u romanu, smjenjuju se upravo izbalansirane silnice općega vremenskoga i političkoga konteksta i sudbinskoga puta jednoga lika, koje čine tkivo djela napetim i čitljivim (pr. susret fra Luje Maruna i Stjepana Radića, ukop fra Luje – sam načinio kovčeg i dao se pokopati u Vrpolju, bez kovčega u zemlji…)

Roman je svakako otkriće za široku publiku kao i za sladokusce povijesnih i arheoloških činjenica te vjerujemo kako će zbog toga privući čitatelje svih naraštaja, zaključak je Povjerenstva, koje je također donijelo i odluku o pohvali rukopisa Mila Gojsalić koji je na natječaj stigao pod zaporkom Blago.

Autoru će biti dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 10 tisuća kuna, a roman će objaviti Naklada Bošković u sunakladništvu s GKK. Pokrovitelj glavne nagrade je Grad Kaštela.

Premijerno predstavljanje nagrađenoga romana Sjaj neotkopane krune i autora istog bit će održano u prosincu u Kaštelima na Dan GKK u organizaciji GKK.

O Natječaju GKK Najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Knez Trpimir

Zato što su dva prethodno raspisana Natječaja bila iznimno uspješna te što su isti izazvali veliko zanimanje javnosti i uključenje poznatih hrvatskih književnika, ali isto tako i mladih, javnosti nepoznatih autora, GKK raspisala je natječaj po treći put.

Svrha natječaja jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo. Cilj natječaja jest i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo biti postignuto upravo kroz ovakvu formu.

Natječaj je bio otvoren od 6. ožujka do 20. srpnja 2020., a GKK ga je raspisala iz razloga što se upravo u Kaštelima, kolijevci hrvatske državnosti i mjestu bogatom kulturno-povijesnom baštinom čuva prijepis Trpimirove darovnice (povelje) iz 852. godine (najstarija hrvatska vladarska isprava i rodni list hrvatske državnosti), koja je ujedno i prvi pisani dokument u kojem se spominje Hrvatska i ime Hrvat.

Kaštela obilježavaju Dan grada upravo 4. ožujka u spomen na isti datum daleke 852. godine kada je knez Trpimir darovavši crkvicu svetog Jurja na lokalitetu Putalj iznad današnjeg Kaštel Sućurca splitskoj nadbiskupiji u pisanoj darovnici izdanoj u Bijaćima po prvi put napisao „knez Hrvata milošću Božjom“, odnosno „dux Croatorum iuvatus munere divino“.