Split, (IKA) – Hrvatsko katoličko liječničko društvo podružnica Split organiziralo je predavanje i razgovor na temu “Najčešće psihičke poteškoće djece i adolescenata” u ponedjeljak 4. svibnja u velikoj dvorani Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. O temi je govorila psihijatrica dr. Silvana Krnić. Jedna od pet osoba (20%) za svog života ima iskustvo s psihičkim poremećajem, osobno ili preko bliskog člana porodice; 20% mladih do osamnaeste godine ima neki od oblika razvojnih, emocionalnih ili ponašajnih problema; 3-12% mladih ima ozbiljan psihički poremećaj. U Hrvatskoj oko 60 tisuća djece ima neki poremećaj. Vodeći poremećaji su generalizirani anksiozni poremećaj, depresija i zlouporaba alkohola, kazala je na početku dr. Krnić, uvodeći u svoje predavanje. Dječja i adolescentna psihijatrija otkriva elemente patoloških zbivanja u obitelji, eventualnu psihičku bolest roditelja ili zakazivanje u vršenju roditeljskih funkcija zbog otvorene ili prikrivene patologije koja dovodi do toga da zakazuje najslabiji član: dijete. Utvrđuje u kojoj mjeri socijalni čimbenici: škola, vrtić, susjedstvo, sportski ili neki drugi klub djeluje traumatizirajuće na dijete, istaknula je. Najčešća patologija su poremećaji raspoloženja: depresija i komorbiditet (50 posto djece s depresijom ima poremećaj ponašanja; 40 posto ima anksiozni poremećaj; 25 posto ima deficit pozornosti). Simptomi su: osjetan gubitak težine bez dijete ili dobivanje na težini (npr. promjena više od 5% tj. težine u mjesec dana) ili pak smanjenje ili povećanje apetita gotovo svaki dan, nesanica ili hipersomnija gotovo svakog dana, umor ili gubitak energije svakog dana, osjećaj bezvrijednosti ili velike i neodgovarajuće krivnje, smanjena sposobnost mišljenja ili koncentriranja ili neodlučnost, ponavljajuće razmišljanje o smrti, ponavljajuće samoubilačke ideje bez specifičnog plana, pokušaj samoubojstva ili specifični plan za izvođenje samoubojstva. Govoreći o oblicima poremećaja ponašanja, dr. Krnić je navela neke kao što su: poremećaj u vidu protivljenja i prkosa, poremećaj ponašanja ograničen na porodičnu sredinu, nesocijalizirani i socijalizirani poremećaj ponašanja. Dr. Krnić je svoje predavanje zaključila riječima Christiane Sanderson: “Odrasli su dužni štiti djecu od zla, ali to je moguće jedino ako raspolažu dovoljnim saznanjima da bi mogli procijeniti kada je dijete u opasnosti”.