Zbirka tekstova Krune Krstića pod naslovom “Studije, rasprave, članci” objavljena je povodom 110. obljetnice autorova rođenja u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Glasa Koncila i Društva hrvatskih književnika.
U knjizi koju je priredio Božidar Petrač na jednom mjestu sabrani su radovi objavljeni u raznim i teško dostupnim novinama i časopisima te su tako predstavljeni široj javnosti, da bi se mogla steći kakva-takva slika o njegovu djelovanju i stvaranju.
Tekstovi Krstićevih radova nisu mijenjani, već su otklonjene samo tiskarske grješke. Iz tog se vidi da su njegovi tekstovi pisani različitim pravopisnim uzusima i ta različitost vrlo precizno pokazuje s koliko se muka Krstić godinama morao nositi u svojem pisanju i kako su se nasilno mijenjala pravopisna pravila.
Nova knjiga, podijeljena u četiri cjeline, svakako je najpreglednije djelo samih Krstićevih djela, ali i najpotpunije djelo o Krstiću. Uvršteni članci, rasprave i studije obuhvaćaju sva važnija područja na kojima je djelovao kao polihistor, poliglot, kulturni povjesničar i filozof.
U pogovoru na kraju knjige Božidar Petrač usustavio je i ocijenio glavne skupine Krstićevih radova, domete njegovih raznovrsnih interesa, kao i njegovih odnosa prema ljudima, njihovu djelovanju i međuodnosima. Priređivač ujedno zaključuje i otvara pitanja povezanosti egzistencijalnog elementa jedne iznimne osobnosti i njezina javnoga, znanstvenoga, filozofijskoga i praktičnog angažmana u ne samo složenu nego i krajnje rizičnu razdoblju hrvatske povijesti i samoga nacionalnog opstanka.
“Krunoslav Krstić bio je izniman intelektualac, u krugu znalaca visoko cijenjen kao vrstan znanstvenik, jedan od najvećih hrvatskih filozofa, psihologa i jezikoslovaca, jedan od najzaslužnijih hrvatskih albanologa. Intelektualac i poliglot, koji je govorio engleski, njemački, francuski, ruski, talijanski, španjolski, kao klasični filolog izvrsno je poznavao latinski i grčki, a kao albanolog dao je velik prinos istraživanju povijesti i jezika zadarskih Arbanasa. Ukupnim svojim djelom i prinosima bitno je pridonio svim područjima kojima se bavio, ostavivši iza sebe niz radova po kojima ostaje trajno i neizbrisivo živ i prisutan u hrvatskoj filozofiji, filologiji i leksikografiji/enciklopedistici”, ističe priređivač. (ika-vp/kj)