NAKON TRIDESET GODINA NA KUBI JAVNO PROSLAVLJEN BOŽIĆ
Havana (IKA )
Havana, 26. 12. 1998. (IKA) - Nakon trideset godina prisilne šutnje o Božiću, kubanski su kršćani ove godine mogli javno slaviti blagdan Kristova rođenja. Osim toga, Božić je proglašen i neradnim danom i nacionalnim praznikom. Godine straha ipak su osta
Havana, 26. 12. 1998. (IKA) – Nakon trideset godina prisilne šutnje o Božiću, kubanski su kršćani ove godine mogli javno slaviti blagdan Kristova rođenja. Osim toga, Božić je proglašen i neradnim danom i nacionalnim praznikom. Godine straha ipak su ostavile traga, o čemu svjedoče brojni inozemni izvjestitelji, jer malo je, gotovo da ih i nema, Kubanaca koji će vam na ulici javno reći: “Sretan Božić” ili, na španjolskome, “Feliz Navidad”. Čestitaka ima ali glase neutralno: “sretno”, “svako dobro” ili “radosne blagdane”. Većina Kubanaca, premda krštenjem pripadnici Katoličke Crkve, nisu svjesni što zapravo Božić znači, pa su u anketama koje su novinari, i domaći i inozemni, provodili isticali kako se najviše vesele plaćenome, te neradnom danu. Dio ispitanika je reklo kako im slobodni Božić znači bez straha otići na polnoćku, a drugi su pak isticali kako je za njih Božić zajednički obiteljski ručak.
Crkve su na polnoćnim i dnevnim misama bila ispunjene, izjavili su tamošnji katolički svećenici. No, primijetilo se, kako je rekao havanski nadbiskup kardinal Jaime Ortega, da su vjernici došli otkriti smisao Božića. Mnogi su samo stajali u crkvi ne znajući što treba reći ili učiniti. Stoga ih je kardinal u svojoj propovijedi potaknuo da glasno jedni drugima čestitaju blagdan Kristova rođenja, te da otvore svoja srca za Kristovu poruku i za bližnjega. Kardinal je u predbožićnoj poruci, jednako kao i na božićnoj propovijedi, pozvao Kubance da shvate pravi smisao Božića, a da ne preslikaju samo zapadnjačke, potrošačke običaje, kako je to često bio slučaj u ostalim zemljama kojima je Božiću, nakon komunističkih zabrana, dano pravo javnosti. Inače, kubansko partijsko glasilo Granma, okomilo se uoči Božića, na Djeda Mraza odnosno američkoga Santa Clausa. Na sam Božić glasilo je potpuno zanemarilo, o Božiću u listu nije bilo niti slova, a na naslovnici je objavljen veliki naslov o tome kako se kubanska mladež sljedeće godine sprema na proslavu 40. obljetnice revolucije. I cijena božićnih drvca bila je za kubanske prilike izuzetno visoka. Drvce od metar visine prodavalo se za 22 dolara.
Kubanska katolička biskupska konferencija objavila je posebnu predbožićnu poruku u kojoj ističe svoju radost zbog odluke kubanske vlade da Božić, bude proglašen blagdanom. Biskupi u poruci navode porast broja kršćana, a također se ističe i želja da se održe trenutno dobri odnosi s vladom Fidela Castra. Crkva na Kubi ne želi se zadržati samo na dopuštenjima različitih proslava, nego će uskoro nastojati dobiti pravo javnosti u školama, te u javnim glasilima. Pri tome, objasnio je pridruženi tajnik Kubanske BK o. Jose Felix Perez Riero, Crkva na Kubi neće odmah tražiti povratak nacionalizirane imovine.
Papa je predsjedniku Castru uputio posebnu poruku u kojoj mu zahvaljuje što je omogućio kršćanima nesmetanu proslavu božićnih blagdana.