NAKON TRIDESET GODINA ZAVRŠENA OBNOVA POŽEŠKE CRKVE SV. LOVRE

Požega, 16. 11. 1998. (IKA) – Nakon više od tri desetljeća obnove požeške crkve sv. Lovre, obavljena je 14. studenoga primopredaja te crkve požeškoj biskupiji. Crkva sv. Lovre izgrađena je u 14. stoljeću, spomenik je nulte kategorije, a značajnije se započela obnavljati tek nakon 90-tih godina, posebno u posljednja četiri mjeseca ove godine. Koordinatorica izvođenja radova na crkvi mr. sc. Božica Marić i djelatnica poduzeća “Conex”, koje je izvodilo radove, istaknula je da su za završetak radova imali malo vremena, ali da je zadovoljna što je taj spomenik kulture napokon obnovljen. Na koji način i kako su se održavali radovi u crkvi, od prvog poticaja iz požeškog muzeja šezdesetih godina do samog završetka, podsjetio je ravnatelj Hrvatskoga restauratorskog zavoda Ferdinand Meder. Ukupna vrijednost radova na crkvi je oko 8 milijuna kuna, od čega je samo ove godine iz državnog proračuna uloženo 4,4 milijuna kuna. “Zadovoljstvo mi je biti svjedokom svečanog čina kojim požeškoj sredini, ali i cijelome hrvatskom narodu, hrvatskim vjernicima, ali i svima koji kulturu i vjeru osjećaju kako neraskidivu cjelinu naše opstojnosti, predajemo crkvu sv. Lovre”, istaknuo je hrvatski ministar kulture mr. Božo Biškupić. Požeški biskup Antun Škvorčević na kraju je zahvalio svima koji su na bilo koji način omogućili da se u crkvi sv. Lovre ponovno okuplja Božji narod, a posebno mladi, jer će ta crkva biti, prije svega, namijenjena njima. U crkvi sv. Lovre tom prigodom, osim predstavnika požeške biskupije, nazočan je bio i požeško-slavonski župan Anto Bagarić, požeški gradonačelnik Branko Skorup, saborski zastupnici, izvođači radova, projektanti, arhitekti i umjetnici koji su radili na crkvi.
Istog je dana večernjom molitvom te unošenjem moći blaženika Alojzija Stepinca iz požeške katedrale, započeo obred posvećenja crkve sv. Lovre, koji je nastavljen 15. studenoga kada je u misnom slavlju crkva posvećena. Svečanu misu predvodio je biskup Škvorčević u zajedništvu s generalnim vikarom Josipom Devčićem, kancelarom Josipom Krpeljevićem i više svećenika. Biskup Škvorčević je, između ostaloga, istaknuo “Želimo sabrati povijesne i duhovne niti u jedno te još jednom ponoviti istinu kako čovjek ne može živjeti bez duhovnog temelja.”