Napomena: Ova web stranica uključuje sustav pristupačnosti. Pritisnite Control-F11 da biste web mjesto prilagodili osobama s oštećenjima vida koji koriste čitač zaslona; Pritisnite Control-F10 da biste otvorili izbornik pristupačnosti.
Istina je prava novost.

Nansi Ivanišević gostovala na "Susretu s autorom"

U Verbumovoj Knjižari sv. Frane u Splitu u studenome

Split, (IKA) – Gošća Verbumova “Susreta s autorom” u utorak 29. studenoga bila je mr. Nansi Ivanišević, autorica više uspješnih kulturnih projekata koja je svojim dugogodišnjim djelovanjem na području kulture ostavila traga. Zahvaljujući znanju i iskustvu koje je stekla kao stipendistica Sveučilišta u Grenoblu, gdje je postigla stupanj magistre za upravljanje kulturnim projektima, ulaže veliki trud u primjeni francuskog modela za ambicioznu kulturnu politiku u Hrvatskoj, a koji se temelji na čvrstom dijalogu između države, jedinica lokalne samouprave i svih kulturnih aktera. Protagonistica brojnih kulturnih događanja i manifestacija te stručnih skupova, zbog svog djelovanja na polju kulture kao predsjednica splitske udruge ProKultura 2011. godine odlikovana je odličjem Viteza nacionalnog reda za zasluge koje dodjeljuje francuski predsjednik i francuska Vlada.
Mr. Ivanišević ima dugogodišnje iskustvo rada u institucijama koje su zadužene za kulturu ili upućene na nju, bilo da se govori o školi u kojoj je radila kao profesorica jezika, Ministarstvu obrazovanja i sporta u kojem je bila ministricom od 1999. do 2000., sadašnjoj dužnosti voditeljice Odsjek za prosvjetu, kulturu, sport, informiranje i tehničku kulturu Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ili kraćeg angažmana na mjestu savjetnice za kulturu i obrazovanje Grada Splita. To joj je bogato iskustvo omogućilo znanje o tome kako funkcionira sustav kulturne politike u Hrvatskoj, koje su njegove prednosti i nedostatci, a što je i u središtu njenog promišljanja u okviru doktorskog rada koji priprema na polju kulturnih politika na Sveučilišta u Grenoblu. Na istom je Sveučilištu magistrirala 1999. s temom “Rat i kulturna baština” u kojem piše o “ratnim ranama” hrvatskih spomenika. Istraživanje ju je dovelo do zapanjujućih podataka: 6551 djelo je nestalo ili uništeno tijekom Domovinskog rata, 2271 nepomični spomenik kulture je nastradao, kao i 1573 povijesne zgrade, najvećim dijelom u Zadru i Dubrovniku. Nastradali su i sakralni objekti, 481 crkva i samostan. Uništeno je i 200 knjižnica te 61 muzej. Brojni spomenici prirode poput Kopačkog rita i Plitvičkih jezera su devastirani. Bio je to pravi kulturocid, istaknula je Ivanišević, za koji je Hrvatskoj trebao dugi niz godina da uspije popraviti nanesenu štetu, u najvećoj mjeri o vlastitom trošku. Tek s 3% udjela u obnovi su sudjelovale neke međunarodne fondacije.

Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku.
Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?

SLAŽEM SE
Ne slažem se