Zagreb, 24. 3. 1997. (IKA) – Na Cvjetnicu, 23. ožujka održano je prvo euharistijsko slavlje u nedovršenoj novoj crkvi “Sveta Mati Slobode” na Jarunu u Zagrebu. Slavlje je predvodio biskup Marko Culej, a okupilo se je oko 6 000 vjernika, uglavnom srednje i mlađe životne dobi. Budući da su od svetišta podignuti tek zidovi, nije bilo lako podnijeti naglu hladnoću tog nedjeljnog prijepodneva. Veliki zbor s izabranim pjevačima izvanredno je pjevao Muku po Marku. Zbog hladnoće biskup je odustao od propovijedi, što je narod zahvalno razumio. Cijelo je mnoštvo unatoč hladnoći oduševljeno dizalo maslinove grane, sudjelovalo pjesmom i molitvom i u velikom broju pristupilo pričesti.
Crkvu Sveta Mati Slobode na Jarunu gradi prilozima brojnih darovatelja Hrvatska salezijanska provincija, a pothvat predvodi don Petar Šimić. Bit će to vjernički spomen na sve žrtve najkrvavijeg rata na našim prostorima. U toj će se crkvi stalno prikazivati euharistija za te pokojnike a njihova će imena biti uklesana u kamen u posebnom hodniku iza oltara, gdje će biti postavljen i križni put. Naziv “Sveta Mati Slobode” nije plod nekog suvremenog domišljanja, nego je uzet uz dragocjenih marijanskih litanija koje su sastavljene na Trsatu u 16. stoljeću kad je Hrvatska uslijed turskih osvajanja bila svedena na “ostatak ostataka” te je narod svu nadu u oslobođenje povjerio svojoj nebeskoj kraljici. Sloboda, kao i domoljublje nisu, istaknuo je biskup u kratkom završnom pozdravu, politička opredjeljenja nego osnovne ljudske vrijednosti za koje su se kršćani dužni zauzimati. Svetište će, osim crkve koja će moći primiti do dvije tisuće vjernika, uklanjanjem pokretnog zida moći povezivati sa središnjim dvorištem i prizemnom dvoranom i galerijama novoga zdanja za hodočasnike. Tako će osobito ljetna slavlja moći okupljati i više od 6 000 ljudi. U novoj zgradi, koja će zajedno s Crkvom okruživati unutrašnje dvorište, bit će suvremeno jednostavno prihvatilište za hodočasnike s prenoćištem, kuhinjom, blagovaonicama, velikom dvoranom za rekreaciju i dvoranama za različita predavanja, također sa sobama za svećenike koji će kao ispovjednici i savjetnici biti na raspolaganju hodočasnicima. Salezijanci, koji se po naumu svoga osnivača sv. Ivana Bosca, posebno posvećuju okupljanju i duhovnom odgoju mladeži, sustavno će pozivati, osobito mlade hodočasnike iz republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ta će okupljanja pridonositi jedinstvu svih hrvatskih katolika, njihovu upoznavanju s hrvatskom crkvenom i kulturnom baštinom te s crkvenim i drugim spomenicima hrvatskoga glavnog grada.