Petrovaradin, (IKA/TU) – Prvi dan Međunarodnog znanstvenog simpozija prigodom 300. obljetnice svetišta Gospe Tekijske, koji se 20. i 21. svibnja održava u svečanom salonu Oficirskog paviljona u Petrovaradinu nastavljen je u popodnevnim satima drugim nizom predavanja.
Izv. prof. dr. Predrag Dragutinović s Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta u Beogradu izlagao je na temu “BDM u pravoslavlju: sjaj Crkve i ikona ljudske ljepote”. Naglasak je stavio na kršćansku ekleziologiju i antropologiju te njihovo shvaćanje BDM. Ekleziologija upućuje na Mariju kao istinski sjaj Crkve čiji vijenac od dvanaest zvijezda čini sponu između Izraela i Crkve. S druge pak strane, kršćanska antropologija Mariju vidi kao ikonu ljudske ljepote koja ima ulogu zaštitnice u vjerničkom putu ka Bogu, zaključio je Dragutinović.
Doc. dr. Lidija Matošević održala je predavanje na temu “Karl Barth o Mariji”. Profesorica djeluje kao docentica na studiju Protestantske teologije zagrebačkog Sveučilišta, autorica je knjige Liber katholisch als neuprotestantisch i niza članaka iz područja dogmatske i ekumenske teologije. U predavanju ukazala je da Barth nema za cilj Mariju maknuti iz okvira protestantske teologije, nego želi restaurirati njen lik i djelo. Kao prva primateljica Božje milosti, Marija nam služi kao uzor i slika spasenja.
Naslov predavanja doc. dr. sc. Davora Vukovića bio je “Fenomenologija hodočašća i marijanska svetišta”. Profesor Vuković je predsjednik Katedre fundamentalne teologije i profesor na KBF-u u Đakovu. Četiri su ključne sastavnice svakog hodočašća: motivacija, sveti put, svetište i sveto slavlje. Kršćanski pohod svetištima je istinsko traganje čovjeka za Bogom, gdje sveto postaje vidljivo i dodirljivo. U suvremeno doba marijanska svetišta su popularna zahvaljujući brojnim ukazanjima, a kroz hodočašćenje Mariji vjernik želi pristupiti Kristu, istaknuo je Vuković.
Prof. dr. sc. Marina Vicelja – Matijašić s Filozofskog fakulteta u Rijeci izlagala je na temu “Ikoničnost Gospe Tekijske u svjetlu slike Salus populi romani”. U predavanju je ukazala na važnost slike “Gospe Tekijske” koja je nakon slavne pobjede nad Turcima postala predmet štovanja i čašćenja. Nadalje, slika Salus populi romani veže se uz rimsku tradiciju, gdje je na Veliku Gospu slika nošena prema crkvi Svete Marije Velike što je bio simbolički susret papinstva i rimskog populusa. Njezina se ikoničnost u povijesti dokazuje kroz njenu aktivnost u životu petrovaradinske zajednice, zaključila je profesorica.
Sljedeće predavanje održala je izv. prof. dr. Milica Lukić s Filozofskog fakulteta u Osijeku, a tema njezina predavanja bila je “Gospa Tekijska u literaturi”. Započela je predavanje spominjanjem literarnog izvora – molitvenika Ilije Okrugića, a sama knjižica objelodanjena je na više jezika. Zatim se osvrnula na druge izvore koji spominju Tekije, a čiji je autor također Okrugić. Snježnoj Gospi posvetio je pjesmu i Velimir Deželić stariji, a Gospa Snježna spominje se i njegovu romanesknom romanu, dodala je profesorica Lukić.
Posljednje predavanje prvoga dana simpozija održala je prof. dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek sa Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Govorila je o “Marijanskim pjesmama u molitveniku i pjesmarici Ružica zlamenita Ilije Okrugića Srijemca”. Predavanje je započela predstavljanjem Okrugićeve biografije te je istaknula njegov bogati literarni opus. Ružica zlamenita sastoji se od proznog dijela, a u drugom dijelu nalaze se hodočasničke pjesme sastavljene u čast Gospe Tekijske. Okrugićeve crkvene popijevke su i danas vrlo popularne u okviru hrvatske crkvene himnodije, a na primjeru Okrugićevih pjesama možemo dobro uočiti kako dolazi do širokog raspona mnoštva glazbenih pravaca, zaključila je Mihanović- Salopek. Prvi dan simpozija završio je euharistijskim slavljem.