Vatikan, 3. 12. 1999. (IKA) – Tajnik Papinskog vijeća za pravdu i mir biskup Diarmuid Martin izrazio je zabrinutost zbog prosvjeda na ulicama Seattlea kojima je prekinuto otvorenje “milenijske” ministarske konferencije Svjetske trgovinske organizacije (WTO). “Svjetske sile žele u Seattleu dogovoriti međunarodnu politiku poslovanja ne slušajući glas građanskog društva”, izjavio je biskup Martin za agenciju Fides. “Prosvjed je jasan znak nemira. Premda se nasilje, koje nikada ne proizvede željene učinke, mora osuditi, moramo shvatiti razloge tih nemira. WTO ne smije nastaviti izdavati naređenja i prodike s vrha bez potpore građanskog društva. Građansko društvo mora sudjelovati. Građani su protagonisti planova za razvoj moraju prvotno odnositi”, rekao je biskup Martin.
Prema predstavniku Svete Stolice, ograničavanja djelovanja nevladinih organizacija samo još više zaoštravaju problem. “One imaju pravo sudjelovati i imati veći utjecaj. Nevladine organizacije morale bi biti institucionalizirane u Tajništvo WTO-a”, rekao je biskup Martin, dodajući kako vjeruje da je nužno pokrenuti javnu kampanju u svim zemljama tako da građani postanu svjesni općih problema.
Govoreći o djelovanju WTO-a biskup Martin je istaknuo korisnost “multilateralne organizacije za razvoj pravila u međunarodnom poslovanju”. Ipak je dodao kako “pravila nisu dovoljna. Čak i u zajedničkom pravnom okviru siromašnije zemlje nemaju slobodan pristup izvorima i dobrima, i njihov položaj u pregovorima nije proporcionalan snazi bogatih zemalja”. Zbog toga se tim zemljama mora dati jamstvo, uklanjajući zaštitne mjere u poljoprivredi i tekstilnoj industriji.
Fides je u popratnom komentaru pojasnio kako su u prošlosti industrijalizirane zemlje odredile zemljama “Trećeg svijeta” uvozni udio u proizvodnji tekstila. Urugvajskim sporazumima (1986-1993) obećano je značajno smanjenje zaštitnih mjera. Usprkos tome Europska unija i SAD te su mjere smanjile samo za 5% za tekstilnu industriju, što je prouzročilo daljnji rast stope nezaposlenosti i siromaštvo u zemljama poput Indije i Bangladeša.
Promatrači posebno oštro upozoravaju na licemjerstvo zapadnih zemalja u odnosu na poljoprivrednu proizvodnju: bogate zemlje ulažu godišnje 350 milijuna američkih dolara u zaštitu vlastite industrije namijenjene izvozu. Kao rezultat toga poljoprivredni proizvodi preplavljuju tržišta siromašnih zemalja i uništavaju njihovo poljoprivredno gospodarstvo. Prema UN-u takvo zaštićivanje domaćih proizvoda stavljanjem visokih carina na uvezenu robu prouzročuje gubitke zemljama u razvoju od oko 700 milijuna američkih dolara. “Zbog toga sve dok se tržišta ne otvore proizvodima iz siromašnih zemalja i samo poništenje vanjskog duga je uzaludno”, objasnio je biskup Martin.
Tajnik Papinskog vijeća za pravdu i mir na kraju je rekao kako postoji stanovita neravnoteža među različitim međunarodnim organizacijama, jer se one nastoje koncentrirati prema različitim vidicima svojih područja: poslovanju, radu, okolišu, obitelji itd. “Ono što je potrebno je veća povezanost u međunarodnim politikama”, rekao je biskup. “Jedino što je zajedničko tim organizacijama je posvemašnji gospodarski rast. Premda je to važno, ono istodobno mora ići ukorak s pravdom, očuvanjem okoliša, stabilnošću te ljudskom i društvenom koristi. Mora se voditi računa o ‘općem dobru’ uključujući zaštitu radnikâ i njihovih obitelji, društvenu povezanost i brigu za okoliš. Poslovanje na privatnom sektoru mora također preuzeti odgovornost za usavršavanje ljudske sposobnosti i društvene infrastrukture. Ne smijemo zaboraviti čovjeka uime zarade”, rekao je biskup Martin. “Jubilej je jedinstvena prigoda za oživljavanje svijesti o ideji čovječanstva shvaćenog kao ‘velika obitelj’ i potrebe stvaranja pravednih i skladnih odnosa među narodima i s prirodom”, zaključio je biskup Martin. (g12043sa)