Zagreb, (IKA) – HKD sv. Jeronima u svojim prostorijama na Trgu kralja Tomislava 21 u Zagrebu održalo je 26. ožujka književnu večer o svome najnovijem izdanju – knjizi “Zagrobni život”, koja, kako je na početku književne večeri rekao Petar Grgec, svojim lijepim, temi primjerenim koricama (reprodukcijama dviju slika Gustava Klimta) poziva čitatelje da urone u opsegom neveliko, ali sadržajem bogato štivo o jednoj od četiri posljednje stvari čovjekova života: nebu, raju. To je druga knjiga u jeronimskom nizu izdanja nazvanu Onkraj i započetu knjigom “Mistični put”, a na neki je način i prirodni nastavak knjige “Križni put ljudskoga roda”, koju je HKD sv. Jeronima objavilo na početku korizme, da bi nakon Križnoga puta izašlo s knjigom o onome što je sv. Pavao izrazio riječima: Svi ćemo se izmijeniti!
U knjizi su četiri teksta: tri u prijevodu na hrvatski i jedan izvorno na hrvatskome jeziku. Prvi je rasprava Josepha Ratzingera, sadašnjega pape Benedikta XVI., pod naslovom “Nebo”, dio njegove knjige “Eshatologija”, u kojemu autor prvenstveno nastoji, kao katolički teolog, utvrditi autentična obilježja biblijski utemeljene kršćanske vjere u uskrsnuće tijela i puti, dakle u pobjedu života i zajedništva nad raspadljivošću i krajnjom osamljenošću koje se očituju u smrti. Drugi tekst u knjizi, esej pod naslovom “Nebo – logika vječne radosti”, dio je istoimene knjige američkoga profesora filozofije religije Jerryja Wallsa, u kojemu se on bavi obranom kršćanske vjere u nebo od raznih suvremenih prigovora, pa tako, npr. i od prigovora zbog dosade. U određenome smislu, piše Walls, riječ je o prilično ironičnoj zabrinutosti, svojstvenoj našemu dobu. Kao što je primijetila Carol Zaleski: “Naše pretke zabrinjavao je pakao, a mi smo zabrinuti zbog neba. Smatramo da će ondje biti dosadno”. Treći tekst, “Zagubljeni raj”, dio je istoimene knjige američkoga povjesničara Jeffreyja Russella, koji u njemu izlaže “povijest neba”, tj. povijest vjerovanja i nevjerovanja u život vječni, te se ponajviše osvrće na suvremenu situaciju, objašnjavajući kako smo izgubili smisao za nebo i kako ga ponovo steći. A trojici stranih autora, čije je tekstove preveo na hrvatski, pridružuje se na kraju knjige zanimljivim i poticajnim spojem eseja i novele pod naslovom “Azurna ključanica” Mladen Jurčić, koji je nakon Grgecovih riječi kazao nešto više o tom izboru tekstova i o cjelinama iz kojih su izabrani, kao i o njihovim autorima te o društvenom i idejnom kontekstu, ne baš prijateljskomu prema kršćanstvu, u kojem su izašle spomenute knjige dvojice američkih autora. Istaknuo je naposljetku, pozvavši se na Ratzingerovu raspravu u knjizi “Nebo i zagrobni život”, kristocentričnost kao srž kršćanske eshatologije.