NEKA SVEUČILIŠTA POSTANU "RADIONICE KULTURE"!

NEKA SVEUČILIŠTA POSTANU “RADIONICE KULTURE”!

U Rimu je 9. i 10. rujna održana središnja svečanost Jubileja sveučilišnih djelatnika koji se cijeli tjedan dana ranije održavao pod geslom “Sveučilište za novi humanizam”. Na proslavi, prvoj takve vrste u povijesti, sudjelovali su rektori, dekani, studenti, kapelani i animatori sveučilišnog pastorala iz gotovo 100 zemalja. Tim je povodom održano čak 59 znanstvenih simpozija, od kojih većina u Italiji, na kojima su uz katolike sudjelovali i predstavnici ostalih kršćanskih vjeroispovijesti i religija. Na simpozijima su obrađivana “goruća” pitanja suvremene kulture poput ljudske osobe, biologije, čovjekova grada, društva i gospodarstva, vizije znanosti i tehnologije, književnih i dramskih umjetnosti. Slavlja Jubileja započela su 3. i 4. rujna u Jeruzalemu.
Više od 7.000 sudionika Jubileja sveučilišta okupilo se u subotu 9. rujna na audijenciji sa Svetim Ocem. U tijeku susreta predstavljeno je šest izlaganja, dva prije dolaska Svetoga Oca te četiri u njegovoj nazočnosti, u kojima su sažeti radovi tih 59 simpozija. Jedno od izlaganja, sažetak radova 15 simpozija posvećenih temi “Vizija znanosti, otkrića, tehnologije i promjene”, održao je hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici prof. dr. Marijan Šunjić.
U svome obraćanju predstavnicima sveučilišta Papa je istaknuo kako bi svatko mogao sa starim filozofom reći: tražim čovjeka. “Među tolikim odgovorima na to temeljno traženje, vi ste prihvatili Kristov odgovor koji proizlazi iz njegovih riječi, no još više odsijeva s njegova lica: Ecce homo: evo čovjeka! (Iv 19,5). Pilat, pokazujući razbješnjelom mnoštvu izmučeno Kristovo lice, nije mogao ni zamisliti da je, u stanovitom smislu, time postao glasom objave. I ne znajući svijetu je pokazao onoga u kojem svaki čovjek može prepoznati svoj izvor i od kojeg se svaki čovjek može nadati spasenju”, rekao je Papa. Isti taj lik papa Wojtyla, već od svoje prve enciklike, želi “doviknuti” svijetu, a ova jubilejska godina “utisnuti” u umove i srca.
Kultura mora biti po mjeri ljudske osobe, ne podliježući napastima znanja podvrgnutog pragmatizmu ili raspršenog u bezbrojne tokove učenosti i stoga nesposobnog dati smisao životu. Ističući to Papa je rekao kako kultura bez istine nije jamstvo već naprotiv opasnost za slobodu. Ukorijenjen u perspektivi istine kršćanski humanizam prije svega podrazumijeva otvaranje nadnaravnom. Mora ipak biti jasno, pojasnio je Papa, “da ta vertikalna dimenzija ne uključuje nikakvo zatvaranje u same sebe već se naprotiv po svojoj naravi otvara dimenziji stvorenoga”.
Djelujte tako, poručio je Papa sudionicima Jubileja, da sveučilišta postanu “radionice kulture” u kojima će teologija, filozofija, humanističke i prirodne znanost uspostaviti konstruktivni dijalog, promatrajući moralnu normu kao nutarnji zahtjev istraživanja i uvjet njegove pune vrijednosti u pristupu istini.
Sveti je Otac, među ostalim, istaknuo i nužnost nastojanja oko očuvanja istinskoga smisla demokracije, izvorne tekovine kulture. Po tome se pitanju, istaknuo je Papa, javljaju brojne zabrinutosti kada se demokracija svodi na čisto proceduralni čin, ili se misli da je volja većine u potpunosti dostatna za određivanje moralne prihvatljivosti nekoga zakona.
Na završetku svoga govora Papa je uputio poziv predstavnicima sveučilišta iz cijeloga svijeta: “Crkva, koja je kroz povijest odigrala glavnu ulogu u nastanku samih sveučilišta, nastavlja u njih gledati s dubokom naklonošću. Od vas se očekuje odlučujući prinos da ta ustanova uđe u novo tisućljeće nanovo otkrivajući samu sebe u punini kao mjesto u kojem se na stručni način razvija otvorenost znanju, ljubav prema istini i zanimanje za čovjekovu budućnost”.
Poruku vjere Jubileja uputio je u svome pozdravnom govoru Svetome Ocu na završnome euharistijskom slavlju na Trgu Sv. Petra u Vatikanu u nedjelju 10. rujna predstojnik Kongregacije za katolički odgoj nadbiskup Zenon Grocholewski. “Vjera u Krista, kada se stvarno živi, po svojoj naravi zahvaća cijelu osobu, u njezinoj životnoj i djelatnoj cjelovitosti. Želimo dakle, zahvaljujući ovome jubilejskom slavlju, osnažiti našu vjeru da po njoj obogatimo znanstveno istraživanje i proučavanje. Svjesni smo da, tražeći istinu na različitim područjima ljudskih spoznaja, možemo i moramo poboljšati kvalitetu ljudskoga života. Sudjelovanje u ovome Jubileju i promišljanja koja iz njega proistječu pridonijela su tome da postanemo još svjesniji da je, među svim istinama, Kristova istina jedina koja oslobađa i daje puni smisao ljudskom životu i istraživanju”, rekao je nadbiskup Grocholewski.
Papa je u svojoj propovijedi tumačio čitanje evanđelja te nedjelje, izvješće o Isusovu ozdravljenju gluhog mucavca, podsjetivši da Krist otvara čovjeka spoznaji Boga i samoga sebe te da taj primjer, za one koji djeluju na području istraživanja i proučavanja, predstavlja poziv da otvore duh istini koja oslobađa. Kada čovjek nije duhovno “gluh i nijem”, rekao je Papa, svako razmišljanje, znanje i iskustvo daju mu također odraz Stvoritelja i u njemu pobuđuje želju za njim, koja je često skrivena i možda potisnuta, no neuništiva.
Vaš poziv znanstvenika i profesora, koji ste otvorili srca Kristu, nastavio je Papa, jest da živite i učinkovito svjedočite taj odnos između pojedinih grana znanosti i najuzvišenije spoznaje Boga koja se u određenome smislu podudara s njim, s njegovom utjelovljenom Riječi i Duhom istine koji je on darovao.
Sveti je Otac također rekao kako, pred izazovima novoga humanizma koji mora biti istinski i cjelovit, sveučilište treba osobe pozorne na riječ jedinoga Učitelja; treba kvalificirane stručnjake i vjerodostojne svjedoke Krista.
Papa je na kraju rekao: “Predragi profesori i studenti, ovo je vaš poziv: učiniti od sveučilišta sredinu u kojoj se njeguje znanje i mjesto u kojem osoba otkriva planove, znanje i poticaj na stručno služenje društvu”.
Na završetku mise Papa je izaslanstvu atenskog sveučilišta predao veličanstveni mozaik-ikonu Marije, Sedes Sapientiae, rad isusovca o. Marka Ivana Rupnika, koja će nakon Atene “hodočastiti” svim biskupijama u kojima se nalaze sveučilišna sjedišta. Primopredaju ikone pratila je pjesma zbora od 400 studenata koji je izveo skladbu “Ave Maria”. (ika-sa)
3

2