NEKADAŠNJI VELEPOSLANIK SJEDINJENIH DRŽAVA PRI SVETOJ STOLICI O POLOŽAJU HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI
Sarajevo (IKA/CNS )
Sarajevo, 27. 7. 1999. (IKA/CNS) - Nekadašnji veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država pri Svetoj Stolici Thomas P. Melady posjetio je od 18. do 25. srpnja Albaniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Osvrćući se na svoj boravak u razgovoru za CNS, nekada
Sarajevo, 27. 7. 1999. (IKA/CNS) – Nekadašnji veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država pri Svetoj Stolici Thomas P. Melady posjetio je od 18. do 25. srpnja Albaniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Osvrćući se na svoj boravak u razgovoru za CNS, nekadašnji veleposlanik posebno je govorio o prilikama koje vladaju u BiH, gdje je, prema njegovim riječima, “mir na snazi više od tri godine, ali normalan i dostojanstven život za većinu stanovnika te zemlje još nije nastupio”. Istaknuo je kako u ratnim stradanjima teško pogođenoj Banjoj Luci, manjinsko hrvatsko stanovništvo živi u teškim uvjetima i naveo kako su većina banjolučkog stanovništva Srbi, a oko 10% čine Hrvati, s time da se polovina prijeratnoga hrvatskog stanovništva još nije vratilo u svoje domove. “Dobro je to što se više ne vode borbe”, rekao je Melady, ali je dodao kako bitne odrednice daytonskog sporazuma nisu ispunjene, posebno one koje predviđaju poštivanje prava manjina i povratak prognanika. “Osjećam kako je manjinsko hrvatsko stanovništvo, koje ima duboke korijene u Banjoj Luci, bačeno stotinu godina unatrag i živi u trajnoj napetosti”, rekao je Melady u razgovoru za američku katoličku agenciju. “Grad nema škola s hrvatskim jezikom, što je također predviđeno daytonskim sporazumom, a državna televizija emitira tek polusatni tjedni program na hrvatskom jeziku. Samo jedan ili dvojica službenika policije su Hrvati. Nema tučnjava na ulicama, ni ponoćnih kucanja na vrata”, dodao je, “ali manjine u Banjoj Luci nemaju osjećaj sigurnosti”. Na kraju je Melady izrazio nadu da će Pakt o stabilnosti u Sarajevu ponovno sagledati i dati odrednice za obnovu porušenih kuća, za obrazovanje, obnovu crkava i ostalih zdanja, koja su od veće važnosti za povratak i normalizaciju života na tim područjima.