Istina je prava novost.

"Nepoznata proza Marka Marulića"

Dubrovnik, (IKA) – Knjiga “Nepoznata proza Marka Marulića” autora Zvonka Pandžića prvi put predstavljena je javnosti 28. svibnja u atriju Samostana Male braće u Dubrovniku. Uz autora, o knjizi je govorio dr. Stjepan Krasić, umirovljeni profesor Papinskog sveučilišta sv. Tome Akvinskog u Rimu. Dr. Krasić prikazao je istraživački put koji je autor prošao kako bi došao do svojih otkrića te metode kojima se služio. Pandžić je, naime, o svom trošku obilazio knjižnice i arhive u Londonu, Firenci, Beču, Zagrebu i Dubrovniku u potrazi za izgubljenim djelima nekih hrvatskih autora poput Kašića te usput nailazio na druga djela koja je dovodio u vezu s Marulićem i drugim hrvatskim piscima. Do otkrića je došao služeći se “staromodnom” metodom: provjerio je što o Marulićevim hrvatskim tekstovima pišu njegovi suvremenici i poznavatelji kao i oni koji su kasnije skupljali njegova djela. Zaključio je da negdje postoje Marulićeva djela pisana na hrvatskom jeziku njegovoj sestri Biri (Veri) koja je bila koludrica u samostanu sv. Benedikta u Splitu. Kako sestra nije znala latinski, brat joj je pisao na hrvatskom jeziku. Također postoje pisani tragovi o tome da su Marulićeva djela na hrvatskom jeziku vidjeli njegov životopisac i prijatelj Frane Božičević, zatim Bartul Kašić (17. st), Julije Bajamonti (18. st), Ivan Kukuljević (19. st) i drugi. Tragajući po povijesnoj dubini autor je tako došao do čvrstih pokazatelja te je sinoptičkom metodom, usporedbom izvornih signatura, sadržajne kompatibilnosti, sličnosti rukopisa i sl. sa sigurnošću neka djela koja je otkrio pripisao Marku Maruliću, ocu hrvatske književnosti. Kako je sam autor istaknuo u Njemačkoj se s oduševljenjem istražuju i objavljuju književna djela iz prošlosti, a u hrvatskim knjižnicama i arhivima brojni rukopisi stoje zaboravljeni i nitko se njima ne bavi. Marulićevi latinski rukopisi u svijetu su odavno bili poznati i čuvani pod njegovim imenom, dok njegova djela na hrvatskom jeziku većinom nemaju sačuvano njegovo ime, što otežava njihovo brzo prepoznavanje. U knjizi “Nepoznata proza Marka Marulića” na 176 stranica autor govori o novootkrivenim i novoatriburanim hrvatskim rukopisima koja pripisuje Marku Maruliću, a koja se nalaze razasuta po arhivima, privatnim i javnim bibliotekama diljem Europe. Dokazima potkrepljuje svoju argumentaciju prikazujući, uz ostalo, faksimile različitih rukopisa u kojima on prepoznaje Marulićevo izvorno, prevoditeljsko i/li redaktorsko autorsko. Sažetak je objavljen i na njemačkom jeziku. Zvonko Pandžić studirao je filozofiju, teologiju i klasičnu filologiju u Freiburgu im Breisgau u Njemačkoj. Više od dvadeset godina predaje u državnoj službi, danas u nastavnom zvanju višeg studijskog savjetnika. Posebno ga zanimaju antičke i renesansne teorije jezika i poetike, uključujući razvoj tradicionalne gramatike kao i prvi pokušaji hvatanja koraka hrvatske strane Jadrana s razvojem znanosti u Italiji i Europi. Kao posljedica nastaju objavljivanja zaboravljenih, tiskanih i/li rukopisnih djela Jure Dragišića, Marka Marulića, Frane Petriča, Bartula Kašića, Ivana Bandulavića i Matije Divkovića praćena Pandžićevim komentarima. Djela objavljuje na latinskom, talijanskom, njemačkom, engleskom i hrvatskom jeziku. Nakladnik knjige “Nepoznata proza Marka Marulića” je Tusculum iz Zagreba.