Budi dio naše mreže
Izbornik

„Nije dobro, ali ima nade – Europa i njezine dileme"

Zagreb (IKA)

U Napretkovom kulturnom  centru u Zagrebu u nazočnosti velikog broja uzvanika iz društveno-političkoga i kulturnoga života predstavljena je 30. ožujka nova knjiga eseja dugogodišnjega pastoralnog djelatnika i doktora povijesnih znanosti fra Luke Markovića „Nije dobro, ali ima nade – Europa i njezine dileme", izašla u nakladi Glasa Koncila.

Knjigu su predstavili: urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić, recenzent knjige prof. dr. Nino Raspudić, urednik knjige dr. Vjeko Eduard Tomić i sam autor, a u kulturnom dijelu programa nastupio je zbor Jelačić iz Zaprešića. Okupljenima se pozdravnim riječima obratio predsjednik Napretkovoga kulturnog centra dr. Dražen Vikić-Topić, izrazivši zadovoljstvo što je Napretkov kulturni centar mjesto susreta i dijaloga te okupljalište ljudi koji imaju što reći i ponuditi.

Govoreći kao predstavnik nakladničke kuće Glas Koncila, mons. Miklenić kazao je kako je knjiga fra Luke Markovića specifična i posebna, zahvaljujući svom autoru, dugogodišnjem pastoralnom djelatniku i doktoru povijesnih znanosti, čovjeku koji je živeći u Europi bio jedan od rijetkih teologa koji se na hrvatskom govornom području usudio otvoriti europske teme i ideje.

„Ovakve knjige nemamo. Ona nam dolazi i u dobrom trenutku, u trenutku kada trebamo više razmišljati i o Europi, budući nas uskoro čekaju i izbori za Europski parlament, ali bez obzira na to, Hrvatska kao višegodišnja članica Europske unije nekako je stalno na nekom pragu, nikako da zaživi tu svoju pripadnost. Kad pogledamo europsko bogatstvo i blagodati, mi u Hrvatskoj od toga nemamo ništa, jer naši političari lažu kad govore što se na tom području u Hrvatskoj događa”, kazao je, između ostaloga, Miklenić.

Napomenuo je da su upravo zbog toga teme koje dr. Marković otvara u ovoj knjizi, ali pišući i za tri katolička medija, zapravo činjenje dvostruke usluge. To je približavanje europskih tema, ali i teološko prikazivanje novih ideoloških previranja kojima smo svi svjedoci a koja preoblikuju svijet na svoj način.

Recenzent Raspudić je, govoreći o knjizi, između ostaloga, napomenuo kako izgleda da Europa više nije u stanju gledati stvarnosti u oči, jer postoje teme o kojima se smije i one o kojima se ne smije govoriti i istraživati, a u mnogo čemu danas je politički nekorektno govoriti istinu.

„Nazvati stvari pravim imenom, konstatirati stanje, prvi je preduvjet za iskren i plodonosan dijalog. Fra Luka Marković vjeruje u mogućnost dijaloga, ali bez ‘fige u džepu’, bilo da je riječ o međunacionalnim odnosima u BiH, bilo o širem europskom pitanju dijaloga i suživota s islamom. On ne priznaje nametnute tabue kad je riječ o politici, počevši od onoga što mu je osobno najbliže, a to je pozicija Hrvata u BiH.

Jedan je od rijetkih crkvenih glasova koji bez kompleksa, s jasnim argumentima u smjeru konstruktivnog pristupa održivoj BiH, govori o trećem, teritorijalnom diskontinuiranom entitetu. Ističe kako BiH nije moguće drukčije urediti nego kao federalnu zajednicu te da je svaki pokušaj stvaranja građanske države prilika za dominaciju većinskog naroda u BiH. A to vodi konfliktu i raspadu”, rekao je dr. Raspudić i posebno napomenuo kako autor u svojoj knjizi jasno ističe odgovornost Crkve i intelektualaca za sadašnje loše stanje.

Prema riječima urednika knjige, dugogodišnjeg urednika franjevačke revije Svjetlo riječi dr. fra Vjeke Eduarda Tomića, knjiga donosi 45 tekstova koji su prvotno nastali kao novinski članci što ih je njihov autor fra Luka Marković od 2016. do 2018. godine objavio u katoličkom tisku u republikama BiH i Hrvatskoj. Tomić je istaknuo i osobitost autorova pristupa, jer se on ne zadržava na dijagnosticiranju određenog stanja, upiranju prsta u određene procese i trendove, nego ide korak dalje, ukazujući na moguća rješenja te poziva na brze odgovore, jer već sutra može biti kasno.

Zahvaljujući predstavljačima, suradnicima, nakladniku i organizatoru promocije, fra Luka Marković objasnio je kako je nastao naziv knjige, povezujući jedan televizijski razgovor u Njemačkoj s kraja 90-tih godina prošlog stoljeća s današnjom Europom.

„Slušao sam na televiziji razgovor jednog Nijemca i jednog Izraelca. Pita Nijemac Izraelca: Kako je u Izraelu? Ovaj mu odgovara: Dosta dobro, ali nema nade! Pretpostavljam da je to rekao jer je Izrael tada bio okružen s 400 milijuna Arapa, koji ih patološki mrze. Izraelci su se na to navikli i njima je to stanje normalno. Onda pita Izraelac Nijemca: Kako je u Njemačkoj? Nijemac odgovara: Jako loše, ali ima nade! Nijemci su tada bili pod utjecajem tadašnje recesije i ujedinjenja Njemačke, ali bili su svjesni kako Europa ima nade. Pesimizam u Njemačkoj je takav da oni obične stvari promatraju negativno, čak su možda gori i od nas Hrvata u tom pogledu, kazao je, između ostaloga, fra Luka Marković.