Banja Luka, 30. 1. 1998. (IKA) – Banjolučki biskup Franjo Komarica uputio je pisma predsjednici Republike Srpske Biljani Plavšić i predsjedniku Saveza općina Banja Luka Đorđi Umičeviću.
U pismu upućenom predsjednici Biljani Plavšić, biskup Komarica ponovno je zamolio za rasvjetljavanje slučajeva otetih svećenika banjolučke biskupije župnika novotopolačkog Ratka Grgića i prijedorskog Tomislava Matanovića, za povratak otuđenih crkava, župnih domova i samostana, te za planiranje povratka prognanih katolika s područja Republike Srpske. “Ponovno molim da konačno dadnete potrebne naloge ljudima iz policije i vojske RS, koji dobro znaju za sudbinu potpuno nevinih mojih svećenika, kako bi ih oni nama ponovno vratili. I sami ste svjesni da pozitivno rješenje ta dva tragična slučaja i Vama može višestruko pomoći”, istaknuo je biskup Komarica. Apelirajući na ponovnu normalizaciju pastoralnog rada u župama banjolučke biskupije, biskup je Plavšićku zamolio da u skladu sa svojom izjavom da će “nakon izbora biti više pravne države na ovim prostorima”, u što skorije vrijeme dâ potrebne naloge općinskim vlastima i vojsci, u čijim se rukama nalaze otuđene crkvene zgrade u banjolučkoj biskupiji, te da se svećenici, redovnici i redovnice mogu što prije vratiti u 33 župe banjolučke biskupije. Istaknuo je želju za povratkom na svoja ognjišta više desetina tisuća Hrvata-katolika, napomenuvši da će u obnovi i omogućavanju tog povratka pomoći i Caritas banjolučke biskupije. Ističući miroljubivo držanje Hrvata-katolika na tome području u tijeku ratnih sukoba, biskup Komarica je poručio: “Dosljedni svome dosadašnjemu držanju, želimo i ubuduće maksimalno pridonositi prijeko potrebnom pomirenju i normalizaciji života za sve ljude koji na ovim prostorima imaju svoju domovinu. Nadam se da nam u toj nakani i Vi želite pomoći.”
U pismu upućenom predsjedniku Općine Banja Luka Đorđu Umičeviću, biskup Komarica osvrnuo se na trenutne probleme katoličke zajednice na području te općine. Zamolio je za povrat crkvene imovine oduzete u tijeku rata, kako bi se što prije započelo s obnovom pastoralnog rada. Upozorio je kako se otuđenje i uništavanje imovine protjeranih Hrvata-katolika nastavlja i dalje, premda je rat završio. U selima u banjolučkoj okolici i dalje traje sječa šuma, skida se i odnosi građa s kuća, te pali sijeno. Istaknuo je želju prognanika iz sela u okolici Banje Luke, čije su kuće nenaseljene, da se vrate na svoja ognjišta “makar bila porušena i opljačkana”. Biskup Komarica izrazio je svoje mišljenje da bi se njima trebao omogućiti povratak prije od svih: “To bi mogao biti prvi korak, koji bi bio prilično bezbolan, a kad se steknu i ostali potrebni uvjeti, onda bi trebalo planirati i povratak ostalih, koji to žele. Nijedan ozbiljni političar ne može dovesti u pitanje pravo na dom i zavičaj.”
“Poznato mi je više slučajeva katolika, koji su istjerani iz svojih kuća i stanova u Banjoj Luci još prije gotovo dvije i pol godine i u njih se ne mogu vratiti, jer su ih nasilnici zauzeli i ne dozvoljavaju im pristup. Više takvih obitelji živi i u mojoj kući. To je svakako sramota za ovaj grad i ovu sredinu. Ne mogu vjerovati da bi sadašnji nosioci vlasti htjeli na sebe preuzeti da tako što traje i u vrijeme njihova mandata, osobito sada kada su oči cijeloga svijeta uprte na ovu sredinu”, stoji, između ostalog, u pismu biskupa Komarice predsjedniku Saveza općina Banja Luka.