Niš, (IKA) – Svečano euharistijsko slavlje o 1700. obljetnici Milanskog edikta na stadionu Čair u Nišu, u subotu, 21. rujna predvodio je izaslanik pape Franje milanski nadbiskup kardinal Angelo Scola. U koncelebraciji su bili i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić i washingtonski nadbiskup u miru kardinal Theodor McCarick, beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar i članovi Međunarodne biskupske konferencije, te još dvadesetak (nad)biskupa iz Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Italije, Mađarske, Rumunjske, Slovenije i Velike Britanije, kao i više od stotinu svećenika.
Uz pristigle hodočasnike, misi su nazočili i visoki predstavnici vlasti Republike Srbije predvođeni predsjednikom Tomislavom Nikolićem, kao i predstavnici Srpske pravoslavne Crkve, Crkvi Reformacije, kao i predstavnici Islamske i Židovske zajednice.
Na početku mise, riječ dobrodošlice uputio je nadbiskup Hočevar. Znak Križa, u čije ime smo okupljeni, povezuje sve i svemu daje pravo mjesto i prave odnose, prave uloge i prave zadaće, rekao je beogradski nadbiskup. Blagoslovljen Kristov Križ, koji pobjeđuje podijeljenost i stvara jedinstvo, pobjeđuje zlo, grijeh i smrt te daje milost, život i snagu. Tu veliku tajnu – braćo i sestre – želimo danas radosno slaviti i uranjati u beskonačne dubine tog oceana ljubavi. Zato ponizno, ali uspravno stojimo pred česticom Kristova Križa – darom Modenske biskupije i svetišta Nonantola – i moćima sv. Jelene, koje su dar biskupije Trier, rekao je nadbiskup Hočevar. Obraćajući se kardinalu Scoli, rekao je kako je Niš svijetu darovao Konstantina Velikog, Milano mu je pružio mogućnost za velike plodove; Srijemska Mitrovica bila je kraj gdje je mladi Ambrozije prohodao prvim koracima vodstva, Milano mu je otvorio vrata kršćanstva, pastirskoj službi i velikoj svetosti. Niš i Milano danas se povezuju u novom zagrljaju, u novom zagrljaju kojim je Krist na križu zagrlio čitav svijet i oslobodio ga, rekao je te na sve okupljene zazvao Duha Svetoga jer “samo tamo gdje je Duh Gospodnji, tamo je sloboda”.
Na početku homilije, kardinal Scola prenio je pozdrav Svetoga Oca i pozdravio okupljene hodočasnike. “A ja kad budem uzdignut sa zemlje, sve ću privući k sebi”. Ove se riječi ispunjavaju danas pred našim očima. Skupili smo se na ovom stadionu katolici, kršćani, vjernici drugih religija i nevjernici iz Srbije, Makedonije, Kosova, Crne Gore, Bosne, Hrvatske, Slovenije, Austrije i Italije. Isus, Raspeti i Uskrsli, sa svojom porukom mira i pomirenja, privukao je k sebi svakoga od nas; učinio je da iziđemo iz svojih kuća i doveo nas putem hodočašća i molitve ovamo, da bi nam dao iskusiti, zajednički i osobno, da je “On doista mir naš”, rekao je kardinal Scola.
Kardinal je podsjetio na duboke razlike i neprijateljstva u našem svijetu. “Rane nasilja i rata, neprijatelji ljudskoga roda, doista teško zarastaju. Dovoljno je malo da se opet zagnoje i naš dan ispune gorčinom, negodovanjem i mrakom. ‘Udaljenost’ jednih od drugih opisuje način na koji mnogo puta – uvijek previše – živimo svoje dane. A naše srce ipak ne prestaje da gorljivo traži mir”, no podsjetio je kako je Isus došao “navijestiti mir”.
Navještaj mira je radosna vijest koju očekujemo. Mir nije spokojno življenje, ne svodi se na toliko željenu odsutnost sukoba. Mir je mogućnost jedinstva među ljudima. Isus omogućuje to jedinstvo jer je uklonio neprijateljstvo i uspostavio iznova naš odnos s Bogom. Mir što ga daje Isus je oproštenje grijeha, pomirenje s Bogom, kao i pomirenje među ljudima; to je spasenje koje čini mogućim jedinstvo među nama, rekao je kardinal te upozorio kako se pomirenje s Bogom ne može odvojiti od jedinstva s braćom.
“Svaka vjernička vjera izraz je težnje za Bogom, izvor jedinstva među ljudima, a ne izvor sukoba, ni podjela. Samo kada zagospodari ideologija, samo kada se napusti primat Boga, tada se ljudi progresivno razdvajaju. Obljetnica tzv. ‘Milanskog edikta’ poručuje svima nama da je vjerska sloboda jamstvo mira i nove civilizacije u svakom pluralnom društvu”, rekao je te istaknuo da je svatko od nas pozvan da osobno priznaje i živi vrednotu slobode. Jer sloboda je “nužno potrebni uvjet za sazrijevanje osobe, ali sloboda nije takva ako nije u službi izgradnje društva s ljudskim licem, ljudske zajednice koja treba uvijek iznova tražiti blagostanje”, rekao je kardinal, te pozvao “ne dajmo se zavarati sirenama slobode shvaćene individualistički, nažalost veoma raširene na Zapadu”.
Osvrćući se na odlomak evanđelja koji potiče da “hodimo u svjetlosti”, kardinal Scola je rekao, da “križ širom otvara pogled na život kao ljubav na svim razinama”. To, pojasnio je, “zahtijeva zajedništvo u Katoličkoj Crkvi, ali i novu ekumensku energiju i autentičnu solidarnost da bi se izgradio sretan život u građanskom i političkom društvu. Pozvani smo biti graditelji mira i jedinstva, da se založimo za stvaranje ‘novoga čovječanstva’ koje nam je hitno potrebno naročito u Europi”. No, upozorio je kako je to teška odgovornost koju svi imamo u odnosu na povijest naših naroda: graditi civilizaciju s ljudskim licem. “U tome se sastoji naš zadatak i naš doprinos u stvaranju civilizacije ljubavi. Bez sumnje, to je pothvat koji nadilazi naše snage. No kao kršćani i ljudi dobre volje, sigurni smo da je Bog onaj koji će to dovršiti”, istaknuo je.
Posebno obraćajući se mladima, kardinal Scola je rekao: “Bolni i nasilni događaji koji su obilježili noviju povijest vaših naroda ne mogu vas ostaviti ravnodušnim. Pamćenje vaših otaca traži od vas da savjesno prihvatite svoju odgovornost u sadašnjosti. A ta sadašnjost zahtijeva da se krene od praštanja i priznavanja pomirenja koje nas je ovdje sazvalo. Srce mladih je, naravno, otvorenije od srca starijih: budite za sav vaš narod uvjereni svjedoci pomirenja. Gradite u svojim zemljama civilizaciju ljubavi”.
Na kraju homilije, kardinal Scola pozvao je na molitvu za Papu, te sve preporučio zagovoru Djevice Marije, Kraljice Mira, “da se svakodnevno zauzima za sve naše potrebe, za svakoga od nas, za naše obitelji i sve naše narode, da bi u našim blagoslovljenim zemljama uzmogli svijetliti mir i jedinstvo što nam ih je darovao Isus”.
Nakon popričesne molitve, kardinal Scola blagoslovio je jubilarni križ Beogradske nadbiskupije.
Prije blagoslova, sudionici susreta mladih u povodu proslave 1700. Milanskog edikta pročitali su svoj proglas. U proglasu mladi izražavaju svoju privrženost Katoličkoj Crkvi i svojim narodima iz kojih su ponikli u kojima uz potporu svojih duhovnih pastira žele biti svjedoci kršćanske vjere riječima i djelima, i boriti se protiv svih okova. Mladi se obvezuju služiti Bogu i ljudima u istinskoj i pravoj ljubavi, biti hrabri i radosni u navještaju Riječi Božje, i živjeti slobodu za koju “nas je oslobodio Isus Krist”.
Zauzimat ćemo se za siromašnoga i obespravljenoga čovjeka koji trpi i pati poput Krista, te uvijek imati pred očima Kristov križ po kojem nas je Krist otkupio. Bit ćemo spremni na križ u vlastitom životu i nikada se nećemo stidjeti križa, stoji između ostaloga u proglasu mladih.
Prije samog blagoslova kardinal Scola je ohrabrio mlade na provođenju njihova proglasa. Zahvalio je svima na sudjelovanju u euharistijskom slavlju, a posebnu zahvalu uputio je zboru i orkestru.
U riječima zahvale, nadbiskup Hočevar je potaknuo nazočne da budu dostojni učenici Kristova križa, poručivši: nikada više podijeljenost, strah, predrasude, tama i laži. Direktoru Centra za socijalni rad grada Niša predao je skromni dar Caritasa Srbije, te najavio da će odlukom nadbiskupa Scole sav milodar sakupljen u Milanskoj nadbiskupiji tijekom Došašća biti namijenjen za najpotrebnije grada Niša.