Den Haag, 13. 1. 2001. (IKA) – Biskup biskupije Breda u Nizozemskoj dr. Martinus Muskens primio je nedavno od Kongregacije za biskupe, a posredstvom nuncija u Den Haagu, zahtjev za neodržavanjem Biskupijske sinode. Krajem studenog prošle godine biskup Muskens je najavio početak Biskupijske sinode koja je trebala trajati do 2003. godine, kada biskupija slavi 150. obljetnicu postojanja. U pismu u kojem svoju biskupiju informira o prihvaćanju toga zahtjeva rimske Kongregacije, biskup obrazlaže kako je za namjeravani proces promišljanja stanja sadašnjosti i budućnosti biskupije zamoljen izabrati neki drugi način, a ne oblik biskupijske sinode. To se obrazlaže potrebom izbjegavanja buđenja prevelikih nada, a što bi moglo imati negativan utjecaj u biskupiji i crkvenoj pokrajini. Biskup Muskens će prihvatiti zahtjev za neodržavanjem sinode ali će i nastaviti s procesom promišljanja vjere i upravljanja biskupijom, što će se odvijati pod motom ‘Na putu prema godini 2003.’.
Zahtjevom za neodržvanjem biskupijske sinode u nizozemskoj biskupiji Breda došlo je do neželjenog zaoštravanja unutar nizozemske Crkve. Vijest o neočekivanom zahtjevu iz Rima neugodno je iznenadila samog biskupa i mnoge vjernike te biskupije ali i ostalih biskupija. Posljednja biskupijska sinoda u nizozemskoj Crkvi održana je 1927. godine. Odluku biskupa Muskensa o sazivanju sinode, kako bi to do visoke obljetnice 2003. godine iskoristio za obnovu biskupije i jačanje identiteta u novom stoljeću, pozdravili su i ostali biskupi, uključujući kardinala Simonisa, belgijskog kardinala Daneelsa, te msgr. Acerbia, nuncija u Den Haagu. Promatrači ocjenjuju kako je strah da bi sinoda mogla pridonijeti stvaranju novog žarišta kritičkog razmišljanja doveo do zahtjeva upućnog biskupu da izbere manje formalnu obnovu biskupije od sinode. Iznenađenje u javnosti je to veće što upravo sinoda odgovara viziji II. vatikanskog koncila i poruci Ivana Pavla II. nizozemskim biskupima za njihova pohoda ad limina 1993. i 1998. godine kada im je papa preporučio raditi na jedinstvu u biskupijama i ponovnom dovođnju naroda Crkvi. Odnos između svećenika i pastoralnih radnika niz je godina bio predmet diskusija. Dokumenat ‘Suradnja u pastoralu’, koju su biskupi objavili prošle godine, primljen je pozitivno i predstavlja nove mogućnosti u Crkvi. Prema mišljenju kardinala Simonisa moguće je da zahtjev za odgodom sinode ima upravo veze s tim dokumentom. U tom su dokumentu biskupi upozorili na bitnu razliku između svećenika i pastoralnih radnika. Istovremeno su ustvrdili da je funkcija pastoralnog radnika(ce) dobila permanentni status u nizozemskoj Crkvi. Prema kardinalovu mišljenju zahtjev i poruku iz Rima treba upravo shvatiti u smislu ‘pričekajte sa sinodom i provedite prvo implementaciju ovog dokumenta’.