Frankfurt, (IKA) – Prve regionalne sjednice hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Njemačke, na čelu s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom, održane su od 17. do 21. veljače u pet njemačkih gradova u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta i hrvatskih katoličkih misija i zajednica na čijem su se prostoru održavale sjednice. Na sjednicama se okupilo više od 140 hrvatskih pastoralnih djelatnika u Njemačkoj. Sjednica za pastoralne djelatnike iz hrvatskih katoličkih misija Bavarske regije održana je 17. veljače u hotelu “Poinger Hof” u Poingu kod Münchena, 18. veljače u Waiblingenu za regije Baden-Württemberg I. i Baden-Württemberg II. u prostorijama Hrvatske katoličke zajednice Waiblingen u dvorani Sv. Ante, 19. veljače u Bochumu za regiju Sjeverna Rajna i Vestfalija u prostorijama Hrvatske katoličke misije Bochum, 20. veljače u Hildesheimu za Sjevernu regiju u prostorijama Bogoslovije u Hildesheimu te 21. veljače u Frankfurtu na Majni za Rajnsko-majnsku regiju u župnoj dvorani župe sv. Kristofora u Preungesheimu.
Nakon prigodne meditacije i molitve za pastoralne djelatnike preminule u posljednje vrijeme na svim je sjednicama sve na početku pozdravio delegat vlč. Komadina. Na sjednici u Waiblingenu nazočio je i bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak. Na sjednicama je predavanje o demografskom pogledu na ulazak Hrvatske u Europsku uniju održao prof. dr. Anđelko Akrap, pročelnik katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon povijesnog osvrta stanja migracija na hrvatskom društvenom prostoru, bilo je riječi o problemu nezaposlenosti u Hrvatskoj, migracijama prema inozemstvu i velikim gradovima te demografskom rasapu sela. Dr. Akrap dao je i usporednu sliku nezaposlenosti mlađeg dijela radnog kontingenta u Hrvatskoj i odabranim europskim zemljama, a govorio je i o fertilitetu u Hrvatskoj i odabranim europskim zemljama. Bilo je riječi i o selektivnoj imigracijskoj politici starih članica Europske unije i o zajedničkom tržištu radne snage. Na kraju je bilo riječi i o otvorenim pitanjima za političke i gospodarske elite u Hrvatskoj nakon zatvorenih pregovaračkih poglavlja s Europskom unijom. Već više od četiri desetljeća stanovništvo u Hrvatskoj se generacijski ne obnavlja, tj. totalna stopa fertiliteta (TSF) pala je ispod razine od 2,1 djeteta po ženi, nužnog za jednostavnu reprodukciju. Brojčani demografski pokazatelji su jasni, jer prema razini TFR-a u posljednjih desetak godina od oko 1,4 obnovit će se jedva 2/3 stanovništva u Hrvatskoj. Ako se žene i odluče na rađanje to se vrlo često, pod pritiskom brojnih nepovoljnih čimbenika, odgađa za sve kasnije godine, istaknuo je dr. Akrap. Pritom je kazao kako su najznačajniji činitelji niskog fertiliteta u Hrvatskoj nezaposlenost mladih, nepriuštivost stana mladima, dugi rad mladih na određeno vrijeme – nesigurnost, nagli porast atipičnog radnog vremena (veliki potrošački centri), a to sve ne prate javne usluge (jaslice, vrtići). Uspoređujući s drugim europskim državama, po porastu stanovništva, od 1870. do 2011. godine Hrvatska se nalazi na europskom začelju. Iseljavanje je jedna od temeljnih odrednica ubrzanja nepovoljnih trendova. Odgovarajući na pitanje, što činiti da se stanje popravi, dr. Akrap je istaknuo kako je potrebno riješiti egzistencijalne probleme koji djeluju ograničavajuće na ulazak u brak, ali i imanje sljedećeg djeteta. Hrvatskoj treba dugoročna pronatalitetna populacijska politika, koja će se postići konsenzusom svih ključnih društvenih, političkih, znanstvenih, gospodarskih, vjerskih i središnjih nacionalnih institucija i čimbenika. Za Hrvatsku je to ujedno ključni srednjoročni i osobito dugoročni demografski i ekonomski problem, kazao je dr. Anđelko Akrap. Nakon predavanja uslijedila je plodna diskusija.
Delegat vlč. Komadina u drugom je dijelu sjednica upoznao sudionike s aktivnostima Hrvatskoga dušobrižničkog ureda u 2014. godini te posebno s novom internetskom stranicom Hrvatskoga dušobrižničkog ureda na adresi: www.kroatenseelsorge.de i www.hrvatskodusobriznistvo.de. Bilo je riječi i o pastoralnom djelovanju u pojedinim regijama u 2014. godini.