Bonn, 19. 8. 1995. (IKA) – Njema~ki ustavni sud donio je 10. kolovoza o.g. odluku kojom se, u ime vjerske slobode, zabranjuju raspela na zidovima čkolskih u~ionica. Odluka se zapravo odnosi samo na Bavarsku, buduđi da su tamočnji čkolski propisi izri~ito odrešivali raspela u u~ionicama, a u ostalim njema~kim republikama to je bio obi~aj, a ne zakon.
Sudska odluka o zabranjivanju raspela u čkolama donesena je nakon čto je bra~ni par Ernest i Renata Seler iz Fischbacha, sela od 1.000 stanovnika nedaleko od Muenchena, prosvjedovao jer “prisilno gledanje napađenoga polugolog mučkog tijela” koje predstavlja Krista, izaziva traume kod njihovo troje djece.
U njema~koj javnosti vode se o tome brojne rasprave.
“Nastavnici đe se sigurno oprijeti uklanjanju križeva”, izjavio je za tisak predsjednik Bavarskog udruženja nastavnika Albin Dannhauser. U zajedni~koj deklaraciji koju su potpisali Bavarski katoli~ki ured i Katoli~ko agrikulturalno vijeđe podsjeđa se na žalosne uspomene izbacivanja križeva iz u~ionica za vrijeme nacizma. “Sama prisutnost križa u u~ionici nikoga ne prisiljava prihvatiti krčđansko vjerovanje” izjavio je bavarski premijer Edmund Stoiber i dodao: “To je simbol nače zapadne kulture i vrijednosti”.
U mešuvremenu su se u Fischbachu čkolski djelatnici i obitelj Seler dogovorili da đe se u tamočnjoj čkoli raspela zamijeniti obi~nim drvenim križevima, usprkos sudskoj odluci koja izri~ito zabranjuje vjerske simbole u čkolama. Neki se bavarski politi~ari nadaju da neđe trebati primjeniti ovu sudsku odluku ukoliko se sporazume s roditeljima.
Vatikanski dnevnik “L’osservatore romano” posvetio je tom slu~aju opsežni komentar iz pera svoga redovitog kolumniste Gina Concettija. Glavna je misao toga komentara da se križ, odnosno raspelo, ne smije smatrati isklju~ivo znakom one ili ove vjeroispovijesti, nego da je to dugom tradicijom usvojen i posveđen znak europske i uopđe zapadne uljudbe koja je od iskona prožeta krčđanskim vrijednostima.