Zagreb, 4. 4. 1999. (IKA) – “U ovoj vazmenoj noći u kojoj je slavimo Kristovo uskrsnuće, noći u kojoj je Krist pobijedio smrt, te nas uveo u novost života, prisjetimo se svoga krštenja, i obnovimo svoje krsne zavjete, kojima su naši roditelji željeli da živimo s Bogom u zajedništvu Kristove Crkve”, rekao je, između ostaloga, u uvodnoj riječi službe Svjetla na Veliku subotu 3. travnja u zagrebačkoj prvostolnici nadbiskup Josip Bozanić, predvodeći ovogodišnje slavlje vazmenog bdijenja. U prepunoj prvostolnici liturgija Svjetla završila je uskrsnim euharistijskim slavljem kojeg su s nadbiskupom Bozanićem, slavili kardinal Franjo Kuharić, generalni vikar zagrebačke nadbiskupije prelat Vladimir Stanković, generalni vikar banjolučke biskupije Pero Aračić, Josip Oslić, rektor Bogoslovije i Josip Klarić, vicerektor Bogoslovije, članovi Prvostolnog kaptola zagrebačkoga, te brojni svećenici.
Blagoslivljajući vatru u službi Svjetla, na kojoj je upaljena uskrsna svijeća, znak uskrsloga Krista, nadbiskup je istaknuo značenje vatre koja rasvjetljuje tamu, rekavši da je i “Krist svjetlo koje je rasvijetlilo ljudsku tamu”. Potom je obilježio uskrsnu svijeću grčkim slovima Alfa i Omega, koje simboliziraju Krista, početak i svršetak svega, nakon čega je urezao godinu te utisnuo zrnca tamjana i upalio svijeću. Do tada posve zamračena prvostolnica, zasjala je u svjetlu stotina upaljenih svijeća. Tako obasjana obznanila je svijetu da je “Krist uskrsnuo te pobjedom nad smrću, rastjerao tamu grijeha”.
Vazmeno bdijenje najstarije je bogoslužje u Crkvi, započelo je u V. stoljeću u Jeruzalemu, kada se počeo pjevati i veličanstven hvalospjev “Exultet”, o “blaženoj noći u kojoj je Krist pobijedio smrt i grijeh”. “U ovoj noći Krist je na poseban način s nama”, rekao je nadbiskup, pozvavši vjernike da se ne boje ni sadašnjosti bremenite tegobama, ni budućnosti, jer imamo obećanje samoga Krista, koji je rekao: “Ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta”. Budući da u ovoj vazmenoj noći u prvostolnici nije bilo katekumena za krštenje, služba je nastavljena obnovom krsnih obećanja, u kojoj su sudjelovali vjernici sa zapaljenim svijećama. Nakon toga slijedila je služba Riječi s čitanjem liturgijskih tekstova iz Knjige postanka i izlaska, pjevani su psalmi i molitve.
Propovijedao je kardinal Franjo Kuharić. Između ostaloga, govorio je o uskrsnoj noći, u kojoj se zbog “Kristove pobjede nad grijehom i zlom, raduju sva zemlja te će u kroz ovo vazmeno vrijeme posvuda odjekivati radosno ‘aleluja’. Svetost ove noći pere sve naše grijehe i krivice, vraća radost, uspostavlja slogu. S uskrslim Kristom započinje novo vrijeme, vrijeme u kojem smo i vjernici postali ‘svjetlo svijeta’, jer otkupljeni Kristovom mukom i smrću i oprani Njegovom krvlju, postali smo Božji sinovi i Božje kćeri, obasjani uskrsnim svjetlom, koje je Krist – Svjetlo svijeta”, rekao je, te pozvao sve Kristove vjernike da budu “sinovi Svjetla, Krista koji je među nama. Govoreći o kršćaninu, rekao je da je “kršćanin čovjek otajstva novoga svijeta, on je čovjek od ‘Boga rođen, on je kao i uskrsna svijeća koja izgara. A to izgaranje simbol je žrtve, odricanja, napora, koje kršćanin mora ulagati u svom životu da bi bio Kristov. Jer i Isus je na križu ‘izgorio’ kao žrtva pomirnica za naše grijehe'”, rekao je u propovijedi’ Kardinal. Nakon blagoslova krsne vode, pjesmom “Kraljice neba, raduj se”, započela je svečana euharistijska služba.