Knjiga dr. fra Špire Marasovića “Demos ante portas. Crkva u Hrvatskoj pred demokratskim izazovima” predstavljena je 18. lipnja u Splitu u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu i samostana sv. Frane na Obali u Splitu.
Nakon pozdravnih riječi dekana KBF-a prof. dr. Slavka Kovačića i gvardijana fra Filipa Muse, o knjizi je govorio dr. Ante Vučković. Spomenuvši jezu i strah Rimljana, premda se još ništa nije počelo događati, na pomisao da je “Hanibal pred vratima” (Hanibal ante portas), odakle i naslov knjige, istaknuo je da se autor ne boji demokracije koja je “na vratima”, premda mu nije svejedno hoće li se Crkva snaći u demokraciji. Ne boji se on za Crkvu, već samo upozorava da se pod prividnom demokracijom ne dogodi sakaćenje kršćanstva, da se ne zaboravi na temeljnu evanđeosku poruku i dostojanstvo ljudske osobe, napomenuo je dr. Vučković te je dodao kako se nazire i zabrinutost da se učini što trenutak nalaže i što Crkva treba učiniti, te za osobu, za čovjeka pojedinca, njegov rast i dostojanstvo koje je ugroženo. Prema riječima dr. Vučkovića, pisac promišlja ulogu Crkve u demokratskim procesima. Poznajući crkvene dokumente i demokratska kretanja u svijetu, nije mu lako promatrati nedoraslost naše demokracije, nazirući bolja rješenja, a pri tom ostajući nemoćan. Iako znanje oslobađa i od posezanja za moći, volja ga vuče za znanjem i shvaćanjem. Umjesto slobode podmeće se ropstvo. U Crkvi zamjećuje velike potencijale za rast čovjeka, ali je neiskorišten. Zapaža i bol redovništva koje je postalo servis opće prakse. Riječ je o razvoju u kojemu gubi osoba. Kad se karizma s pojedinca prenese na cijelu zajednicu, to postaje ideologija, tako da je okruženje vjere sve sličnije dijaspori. Traži se uvjerljivost, posebno redovničkoga života. Siromaštvo koje nije karitativno postaje karikaturno, a siromaštvo je bogato kada se ono što se ima dijeli. Kad se pročita knjiga ima se dojam da je netko bio ispred svoga vremena, jer je demokracija zahtjevna što znači da je vrijeme za autentično kršćanstvo, zaključio je dr. Vučković.
Dr. Nediljko Ante Ančić, glavni urednik “Crkve u svijetu” i predstojnik katedre fundamentalne teologije na KBF-u Sveučilišta u Splitu, u svom je izlaganju istaknuo da je u knjizi riječ o odnosu Crkve prema demokratskom pluralnom društvu, te da i svu javnost zanima prinos vjernika jer je danas aktualan društveni nauk Crkve. Jasnoću crkvenog stava posebno iskazuju članci: “Crkva u procesu demokratskih promjena u Hrvatskoj”, “Pozicioniranje Crkve u Hrvatskoj” i “Demokratska očekivanja od Crkve u Hrvatskoj”. Crkva je, naime, prihvatila demokraciju kao najbolji način ostvarivanja ljudske osobe i kao preduvjet da kršćani žive iz svoje punine. Tu su i glave odrednice demokratskog djelovanja u demokratskom društvu. Od Crkve se očekuje intenzivni studij i usvajanje. Crkva može utjecati na demokratski život odgajajući vjernike i potičući ih na zauzimanje na svim područjima života. Budući da je za dobro funkcioniranje demokracije potreban velik broj svjesnih pojedinaca, Crkva treba osposobiti što veći broj vjernika koji će unositi kršćanske vrijednosti u naše društvo, istaknuo je dr. Ančić.
Prof. Željko Mardešić pošao je od tvrdnje da hrvatsko društvo i Crkva traže knjigu koja će odgovoriti na dva pitanja: gdje se nalazi Crkva i društvo, i gdje su ih zatvorili ideolozi raznih predznaka te zašto su tamo gdje jesu, i zašto nisu ondje gdje bi trebali biti. Upozorio je zatim da mnogi tim pitanjima pristupaju neodgovorno, jer misle površno, nestručno, neodgovorno i neznalački. Marasovićeva knjiga naprotiv primjer je kako treba obrađivati pitanja na koja se traži odgovor. Ozbiljnost vidi u autorovu poznavanju društvenog nauka Crkve, moderne demokracije, njezinih teorijskih izraza i političkog ustroja, te u sustavnu praćenju svega što se događa u hrvatskom društvu. Budući da je u Hrvatskoj malo ozbiljnih knjiga, jer je politički kič i šund sve uneozbiljio i obezvrijedio, pojavljivanje ozbiljne knjige pravi je događaj. Osim što je ta knjiga ozbiljna, ona je i umna i razumna, te hrabra. Pisac ide protiv struje, ukorijenjen u Evanđelju, koncilskim dokumentima i papinskim enciklikama. Ipak mnoge će iznenaditi svojim razmišljanjima o demokraciji, o Crkvi ili o njezinoj karitativnoj djelatnosti, ustvrdio je prof. Mardešić.
Na kraju je dr. Marasović podsjetio da ga već dugo muče pitanja koja je obradio u svojoj knjizi, posebno odnos Crkve i demokracije, te zahvalio svima koji su sudjelovali u njezinu nastanku i predstavljanju, posebno voditelju programa dr. fra Šimunu Bilokapiću i mješovitom vokalnom ansamblu “Magnificat”, koji je pod ravnanjem prof. Vite Balića uveličao svečanost.