Vatikan, (IKA) – Uvođenje u službu pape Benedikta XVI. događalo se po novom obredniku koji je u najvažnijim točkama utvrđen prvi put upravo za tu prigodu. Papinski ceremonijar nadbiskup Piero Marini želio je i u ovoj prigodi postići jedinstvo svečanog i jednostavnog. Središnji je trenutak liturgije bio predaja palija koji je Papi stavio kardinal protođakon Jorge Arturo Medina Estevez, dok je kardinal protoprezbiter umirovljeni korejski nadbiskup Stephen Kim Sou-hwan čitao molitvu, te mu je naposljetku Ribarov prsten predao novi kardinal dekan Angelo Sodano.
Prvi je put u novo doba Papa nosio palij izvezen s pet crvenih križeva, koji simboliziraju pet Kristovih rana, oblik uobičajen u prvom kršćanskom tisućljeću, prije podjele zapadne i istočne Crkve. Palij je prvobitno označavao ogrtač uglednih Rimljana, a od 6. stoljeća je prepoznatljivo papinski, koji ga uskoro dijele biskupima kao znak posebne časti. Od sredine 9. stoljeća nadbiskupi su obvezni od pape izmoliti palij, izvezen crnim križevima prije no što preuzmu metropolitansku službu. Tkanina palija istkana je od vune dva janjeta koja pape blagoslivlju na blagdan sv. Agneze 21. siječnja, a same palije na svetkovinu sv. Petra i Pavla 29. lipnja.
Novi je i prsten koji nosi Benedikt XVI. Ugraviran je isti simbol ribara u lađi koji se nalazi na papinskom pečatu. Time se novi Ribarev prsten vraća ranim danima Petrove službe, kada je ujedno bio i pečatnjak.
Također su prvi put u tijeku mise uvođenja u službu Benedikta XVI. laici dobili mjesto rezervirano u povijesti isključivo za klerike. Tako su u obredu iskazivanja poslušnosti uz kardinale, biskupa, svećenika, đakona, redovnika i redovnicu prvi put Papi prišli i korejska obitelj s djetetom, djevojka iz Šri Lanke i mladić iz DR Konga.
Prije početka mise na Trgu Sv. Petra Papa je na grobu sv. Petra u nazočnosti kardinala, patrijarha i velikih nadbiskupa istočnih Crkava potvrdio svoju blizinu Petru. Prema, unatoč crkvenom raskolu, nikad prekinutoj tradiciji Rimske crkve evanđelje je naviješteno i na grčkom. I u Ruskoj pravoslavnoj crkvi uobičajeno je neke dijelove uskrsne liturgije naviještati na latinskom, čime se spominje jedinstva u Crkve u prvom tisućljeću.
Liturgiju je osmislio Ured papinskih bogoslužnih obreda pod vodstvom nadbiskupa Piera Marinija, a odobrio papa Benedikt XVI. Obrednik, koji još nije izašao iz tiska, tu je službu nazvao “misom za početak petrovske službe rimskog biskupa”.
Papa Benedikt XVI. na misi je nosio dragim kamenjem ukrašenu i zlatom izvezenu mitru koja je 1996. godine napravljena za 50. obljetnicu svećeništva Karola Wojtyle. No papa Ivan Pavao II. nije je nikad nosio, jer mu je, već oslabljenog zdravlja, bila preteška. Mitra je u žurbi stigla iz Lyona, gdje je bila izložena. Papa Benedikt XVI. također je nosio biskupski štap svog prethodnika i misnicu zlatne boje, koju papa Ivan Pavao II. prvi put nosio na Božić Velikog jubileja 2000.