Istina je prava novost.

Nova raspodjela dekanata u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji

Podjela dosadašnjeg Osječkoga i Slavonskobrodskog dekanata, promjena imena dosadašnjeg Vrbanjskoga u Drenovački i Tovarničkoga u Vukovarski dekanat

Đakovo, (IKA) – Dekretom “Preustroj župa po dekanatima i osnivanje novih dekanata u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji”, čije odredbe stupaju na snagu 1. listopada, đakovački i srijemski biskup Marin Srakić službeno je proglasio izmjene u dekanatskome ustroju Đakovačke i Srijemske biskupije.

U biskupovu dekretu stoji: “Svećenici i vjernici su kroz biskupijsko savjetovanje u okviru Druge biskupijske sinode te svećenici na svojim dekanatskim susretima predložili preraspodjelu i novi teritorijalni ustroj župa po dekanatima Đakovačke i Srijemske biskupije. Saslušavši mišljenje članova Prezbiterskoga vijeća i Zbora savjetnika, u cilju ostvarenja bolje suradnje i većeg zajedništva u pastoralnoj službi svih svećenika i redovnika na korist povjerenih im vjernika, određujem podjelu dosadašnjeg Osječkog i Slavonskobrodskog dekanata, promjenu imena dosadašnjeg Vrbanjskoga u Drenovački i Tovarničkoga u Vukovarski dekanat te preustroj župa po dekanatima na području Đakovačke i Srijemske biskupije”.
Prema organizacijskome pastoralnom uređenju koje postoji u Crkvi, biskupija se dijeli na župe, a bliže su župe grupirane u područne oblasti nazvane područni vikarijati (kan. 374), arhiprezbiterati ili dekanati. Na čelu dekanata nalazi se dekanatski vikar ili dekan.

Povijesno gledajući, služba dekana pojavljuje se krajem VI. stoljeća. Podjela biskupije na dekanate ima za cilj bolje odvijanje pastoralne službe. Prema pravnim odredbama mogu se osnivati ne samo područni dekanati, nego i osobni ili obredni ili djelatni (npr. kapelani bolnica, zatvora itd.). Dekanat je redoviti oblik koji omogućuje raznovrsne oblike međužupnoga povezivanja.

Tako je, prema najnovijemu preustroju, 180 župa Đakovačke i Srijemske biskupije danas raspoređeno u 19 dekanata, od kojih je 16 na području RH: Baranjski dekanat (18 župa); Čepinski dekanat (8 župa); Donjomiholjački dekanat (7 župa); Drenovački dekanat (8 župa); Đakovački dekanat (13 župa); Garčinski dekanat (6 župa); Osječki istočni dekanat (9 župa); Osječki zapadni dekanat (8 župa); Otočki dekanat (10 župa); Sibinjski dekanat (6 župa); Slavonskobrodski dekanat (11 župa); Valpovački dekanat (9 župa); Velikokopanički dekanat (8 župa); Vinkovački dekanat (15 župa); Vukovarski dekanat (10 župa); Županjski dekanat (6 župa) te 3 dekanata u Vikarijatu srijemskom u Vojvodini, na području SiCG: Petrovaradinski dekanat (8 župa); Srijemskomitrovački dekanat (13 župa) i Zemunski dekanat (9 župa).

Osim novih imena Drenovačkoga i Vukovarskoga dekanata, značajnije promjene u dekanatskoj raspodjeli odnose se na osječko područje, gdje su preraspodjelom župa ustrojena 3 dekanata: Osječki istočni dekanat (župe: Aljmaš, Dalj, Osijek 2, Osijek 3, Osijek 4, Osijek 8, Osijek 9, Sarvaš, Tenja), Osječki zapadni dekanat (župe: Josipovac, Osijek 1, Osijek 5, Osijek 6, Osijek 7, Osijek 10, Osijek 11, Višnjevac) i Čepinski dekanat (župe: Budimci, Čepin 1, Čepin 2, Čepin 3, Ivanovac, Punitovci, Vladislavci, Vuka), te na slavonskobrodsko područje, gdje je preraspodjelom župa istočnoga dijela Brodske Posavine, uz Slavonskobrodski dekanat, ustrojen još i Garčinski dekanat (Garčin, Klakar, Oprisavci, Ruščica, Svilaj, Trnjani). U novoustanovljenim dekanatima te u onom dekanatima koji su premještajem dosadašnjega dekana na novu župničku službu ostali bez dekana, nakon postupka predlaganja u skladu s važećim “Pravilnikom dekanske službe” (1999), biskup će imenovati nove dekane.