Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić uputio je domaćoj i svjetskoj javnosti 12. svibnja novi apel glede žestokih napada srpskih snaga na slobodni dio Bosanske Posavine. Sadržaj apela prenosimo u cijelosti:
“Već nekoliko dana traju žestoki napadi srpskih oružanih snaga na područja slobodnog dijela Bosanske Posavine. U tim napadima ne biraju se sredstva i koriste se ubojita sredstva velike razorne moći. Cijenu tih bezumnih napada na ova područja plaćaju ponovno nedužni civili, čak žene i djeca.
Podsjećam domaću i svjetsku političku javnost da su ova područja, prije izbijanja rata u Bosni i Hercegovini, bila naseljena najvećim dijelom hrvatskim pučanstvom. Na području koje obuhvaća Bosanska Posavina živjelo je viče od 120.000 Hrvata koji su nakon užasne agresije 1992. godine bili najvećim dijelom protjerani i sada žive u izbjeglištvu. Na slobodnom području Bosanske Posavine ostalo je svega negdje oko 20.000 Hrvata, što ukazuje na užasne posljedice srpskih napada na ova područja. Bosanska Posavina je činila i najkompaktniji dio vrhbosanske nadbiskupije, jer je na tom području živjela gotovo jedna četvrtina katolika ove nadbiskupije. U četiri dekanata ovog dijela nadbiskupije nalazilo se viče od 40 župa, od kojih je sada djelomično slobodno svega 6 župa. Te župe su bile najveći rasadnik duhovnih zvanja, kako svećeničkih tako i redovničkih.
Kao pastir ove mjesne Crkve podižem svoj glas protiv nasilja koje se čini nad ovim nedužnim stanovništvom, koje ne želi ništa drugo doli obraniti svoja ognjišta i svoje pravo da žive tamo gdje su ponikli. Već je prevelika nepravda nanesena većini pučanstva na ovim prostorima time što su prije tri godine morali napustiti svoje domove i živjeti u izgnaništvu, a sad im se želi oduzeti i pravo na nadu da će se moći vratiti na svoja ognjišta. Stoga pozivam sve relevantne čimbenike domaće i svjetske političke pozornice da se suprotstave ovom nemoralnom i genocidnom činu takozvanog etničkog čišćenja. Premda Bosanska Posavina nije proglašena “zaštićenom zonom” smatram da je dužnost svih mjerodavnih instanci omogućiti, ne samo onima koji se još nalaze u Bosanskoj Posavini da tamo mogu i ostati, nego omogućiti i povratak svim onima koji su već protjerani. Nijemo promatranje ovih događaja značilo bi sudjelovanje u rušenju svih moralnih načela i uopće temelja civilizacije.
Očekujem da će svi relevantni politički faktori, domaći i svjetski, poduzeti sve što je u njihovoj moći kako bi spriječili nasilje nad nedužnim stanovništvom Bosanske Posavine i osigurati im njihova osnovna ljudska prava, u što svakako spada pravo na dom i domovinu.”