U uvodniku urednica Antica-Nada Ćepulić ukazuje na važnost, odnosno traženje istine. U tom vidu ističe Pilatovo pitanje koje je postavio Isusu “Što je istina?” (Iv 18,38). Možda nikada kao sada nije bilo toliko očito da čovjek ne može živjeti bez istine, kao što ne može živjeti bez zraka, vode, hrane, vjere, nade, ljubavi, poručuje Ćepulić, te podsjeća kako su “Franjevački izvori” prepuni svjedočanstava o važnosti Istine u životu sv. Franje.

O Franjinoj sabranosti u molitvi piše fra Darko Tepert, koji naglašava kako je za Franju molitva bila sveto vrijeme koje je moralo biti sasvim posebno i izdvojeno vrijeme. U četvrtom dijelu niza “Franjevaštvo i teologija” fra Daniel Patafta piše o Petru Ivanu Oliviju, jednom od najutjecajnijih učitelja Franjevačkog reda u razdoblju nakon sv. Bonaventure. Olivi je bio prvi srednjovjekovni mislilac koji je postavio i pozitivno odgovorio na pitanje o nepogrešivosti rimskog biskupa.

Fra Tomislav Smiljanić piše o značenju i ulozi Duha Svetoga u životu sv. Franje, na što se nadovezuje tekst fra Vinka Brkovića “Marija, Majka Crkve”. Ove se godine navršava 800 godina od prvoga zakonodavnog teksta Trećeg reda sv. Franje, koji se danas naziva Franjevačkim svjetovnim redom (OFS). Propositum ili “životni naum” sastavljen je po uzoru na obrasce kojima su se već koristile onodobne crkvene skupine i sažima osnovne odredbe za pokornike. Glasilo donosi cjeloviti tekst iz “Franjevačkih izvora”.

Nastavljajući niz o štovanju bl. Nikole Tavilića između I. i II. svjetskog rata, fra Aufustin Kordić, OFMConv., posebno ukazuje na umjetnike koji su svojim djelima nastojali otrgnuti zaboravu Tavilićevo mučeništvo.Fra Daniel Patafta piše o Generalnim kapitulima Franjevačkog reda do 1221.

Rubrika “franjevački mistici” predstavlja Franju Eiximenisa rođenog u Geroni oko 1330. godine, a rubrika “Suvremenici iz OFS-a” Službenicu Božju Giuseppinu Berettoni (1875.-1927.). Čitatelji se mogu upoznati i s likom uskoro, novog franjevačkog blaženika fra Mamerta Esquiúja, biskupa Córdobe u Argentini (1826.-1883.)

Tekst vezan uz Klarinu baštinu, podastire promišljanje o “Riznici riječi” koje potpisuje s. M. Danijela Brekalo, klarisa. Tu su i osvrti na proslave Vendelinova i Antićeva koje su održane u posebnim, epidemiološkim uvjetima, kao i prikazi novih knjiga s franjevačkom tematikom objavljenih na hrvatskom jeziku.