Taj mjesec obilježen je sjećanjem na svete, a i na one koji su nekoć živjeli na ovoj zemlji, ali su otišli u Vječnu domovinu. Tom tematikom prožeti su brojni članci u ovom broju. Tako u uvodniku urednik fra Petar Lubina piše o svetcima kao o ljudima koji su se na ovoj zemlji istaknuli zalaganjem za bolji i čovječniji svijet nasljedujući Isusa te tako posvjedočili svoju vjeru, vjerujemo da su u nebeskoj slavi te su nam ne samo uzor i putokaz nego i izazov. U molitvi Majci Gospodinovoj sv. Epifanije Salaminski divi se Gospi kao „Ljepšoj od kerubina“ koja je postala posrednica Neba i zemlje, a Stanko Jerčić u svom članku pozabavio se današnjim sprovodima te redu i neredu u njima i oko njih na koje bi trebalo svratiti pozornost. Edita opisuje ženu koja je Bogu okrenula leđa zbog nanesene boli sinovom smrću, ali i kako mu se opet vratila. Ante Branko Periša predstavlja lik Gospe od Čistilišta, odakle je i kako je nastao, a Danijela de Micheli Vitturi u svom članku pita se moramo li izumrijeti. Josip Franulić donosi članak velikana talijanske književnosti bračkih korijena Nikole Tommasea „U spomen majke svoje“ u kojem se zrcale njegovi osjećaji nakon majčine smrti. U razgovoru s Marijom Klaić Nedjeljka Andrić-Novinc otkriva kako joj je vjera bila jedini lijek koji joj je pomogao podnijeti smrti u obitelji. Kristian Stipanović mladima piše o životu koji ne završava na zemlji jer ljubav Božja za čovjeka nema granica. Na život vječni i molitve za pokojne usmjereni su i kratki uvidi u otajstva Gospine krunice u ovom broju.

U studenom je i blagdan Prikazanja Marijina u Hramu, koji se u većini hrvatskih krajeva slavi kao blagdan Gospe od Zdravlja, pa su i tom tematikom protkani neki članci. Tako je na naslovnici slika vrgoračke Gospe s Djetetom, koju časte kao Gospu od Zdravlja, a na posljednjoj stranici omota izvana je fotografija Gospe od Zdravlja u Nerezinama na Lošinju, a unutra njezina povijest. Ivan Bodrožić vidi u Marijinu Prikazanoj u Hramu onu koja je zapravo „unošenje nove Škrinje zavjetne u Svetište Božje“. Nikola Kuzmičić u zapisima iz Kamenitih vrata osvrće se na neobičnu zahvalnicu na tom svetom mjestu, što nadopunja tekst Silvane Dragun o Gospinu programu obnove i ozdravljenja.

Proučavajući Mariju kroz povijest, Dinko Aračić predstavlja životni put i marijansko djelo sv. Petra Kanizija (16. st.). Miljenko Sušac prikazuje lančić kao znak predanja i posvete Isusu po Mariji i treću izvanjsku vježbu u tom sklopu. Ante Ivan Rozić opisuje lik mučenika ljubavi sv. Karla Boromejskoga, a tu je i kratak prikaz Marka Marulića kao Gospina poklonika. Tu su i misli o svetosti i šale te marijanske vijesti iz domovine i svijeta, ponuda knjiga, zahvale, spomeni, darovi i preporuke te pokojnici koji su nas napustili posljednjih dana.